Poražavajući podaci: Gotovo 50 posto Romkinja rađa u maloljetnoj dobi, a 17 posto ih je nepismeno

Suzana Kunac, voditeljica projekta "Obrazovane Romkinje, osnažene romske zajednice", koji Savez Roma provodi uz financijsku potporu Fonda za aktivno građanstvo, koji pak u Hrvatskoj vodi osječka Zaklada Slagalica, ističe da je 17 posto mladih Romkinja nepismeno, samo petina ih završava srednju školu, a gotovo 80 posto ih ne ulazi na tržište rada.

"Za 27 posto mladih Romkinja u Hrvatskoj razlozi zbog kojih prekidaju školovanje su sklapanje braka i trudnoća, a u 15 posto slučajeva što postaju roditelji", rekla je Kunac i ocijenila da su to poražavajući podatci i kada se usporedi život Roma u Hrvatskoj sa životom u drugim europskim državama. Istaknula je kako je važno da Romi govore za Rome jer je važno da zajednica podupre mlade žene u daljnjem školovanju.

"U tri obrazovna ciklusa uspjeli smo educirati 200 mladih Romkinja u četiri županije, Osječko-baranjskoj, Sisačko-moslavačkoj, Brodsko-posavskoj i Međimurskoj županiji", podsjeća Kunac i dodaje da se govorilo o rodnoj ravnopravnosti, reproduktivnom zdravlju, seksualnom zdravlju, seksualnoj prevenciji, spolnom odrastanju, majčinstvu, trudnoći i svemu onome o čemu te djevojčice nemaju spoznaja.

Povećali učeničke i studentske stipendije

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi posebno je istaknuo da je to prvi put da neka romska udruga bude nositelj samog projekta.

"Sve do sada su one bile partneri u određenim projektima i to je dokaz da romska zajednica ima jaku i snažnu udrugu i da su se Romi u Hrvatskoj jako dobro organizirali te da se mogu nositi s takvim projektima", ocijenio je Kajtazi.

Pročitajte i ovo ZA DNEVNIK NOVE TV Bivša šefica IRB-a o novom Zakonu o visokom obrazovanju: "Hrvatska sveučilišta na koja se on odnosi imaju jedan specifikum"

Pročitajte i ovo DONOSI DNEVNK NOVE TV "Ljudi su jako stručni i dobro prenose svoje znanje": Split ima najbolje Sveučilište u državi

Prema njegovim riječima, kada se govori o stanovanju, obrazovanju i zapošljavanju, romska zajednica je u začaranom krugu. Rekao je da su povećali učeničke i studentske stipendije, no postavljaju pitanje vrijedi li se obrazovati kad se poslije ne mogu zaposliti.

"Potičemo da djeca završavaju osnovnu školu i naravno da to trebaju, ali kada trebaju upisati srednju školu, ona ne mogu dobiti najosnovnije, a to je potvrda da mogu odrađivati praksu. Pojedini privatnici spremni su platiti i kaznu samo da se kod njih ne odrađuje praksa i kako onda izaći iz tog začaranog kruga siromaštva?" pita se Kajtazi. Napominje da stanovanje, obrazovanje i zapošljavanje moraju ići usporedno, a ne se aktivirati u jednom području, a u drugom ne.