Kako je ispričao, nekada su liječnici prošeke, od pojedinih sorata grožđa, propisivali kao lijek i izdavali u ljekarnama na recept, kao primjerice prošek maraškinu u Šibeniku i prošek od dubrovačke malvasije u ljekarni Male braće u Dubrovniku.
'Prošek je desertno vino dobiveno preradom grožđa sušenog u hladu, pečeno vino je također desertno vino, ali dobiveno preradom grožđa sušenog na suncu',rekao je Mirošević i pojasnio kako postoji organoleptička razlika u okusu. Kod pečenog vina se osjeti karamel, a kod prošeka okus prosušenoga grožđa s dojmljivim okusom suhica. Pritom upozorava kako se za pečeno vino često rabi naziv prošek, što u tradiciji vinogradara istočnog Jadrana nije ispravno.
Razlika između hrvatskog prošeka i talijanskog prosecca - ogromna
Za razliku od hrvatskog prošeka i pečenog vina, kako napominje, talijanski prosecco, koji je dobio naziv po istoimenoj općini u blizini Trsta, pjenušavo je vino, u kategoriji naše izvrsne kraljevine. U Hrvatskoj su zaštićeni i kvalitetni i vrhunski prošek, iako vinarski stručnjac kvalitetni prošek smatraju industrijskom tvorevinom i negacijom vrhunskog, odnosno izvornog prošeka i pečenoga vina. Kakvoću prošeka propisuje i hrvatsko zakonodavstvo.
Jedan od glavnih pregovarača s EU u području poljoprivrede Miroslav Božić, bivši tajnik u Ministarstvu poljoprivrede izjavio je kako nitko u pregovorima s EU nije zahtijevao prestanak proizvodnje prošeka u Hrvatskoj. (HINA)
