Sudjelujući na 6. Poreznoj konferenciji: Porezna politika u uvjetima energetske krize i inflacije, u organizaciji zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i tvrtke Deloitte Hrvatska, ministar financija Marko Primorac je održao predavanje o izazovima porezne politike u Hrvatskoj, pri čemu je podsjetio na pet dosadašnjih krugova porezne reforme, koje su dovele do poreznog rasterećenja većeg od 12 milijardi kuna, bez učinka neoporezivih primitaka.
Iako se znanstvenici vode maksimom da su "dobri porezi stari porezi", Primorac je poručio da su porezna rasterećenja dobra i poželjna.
"Mjerama iz paketa Vlade ostvarili smo niz poreznih rasterećenja te omogućili obveznicima jednostavniju i jeftiniju poreznu administraciju te proveli socijalno osjetljiviju poreznu politiku. U 2022. godini povećani su neoporezivi primitci čiji zbroj na mjesečnoj razini znači mogućnost isplate više od 300 EUR. Ukupno porezno rasterećenje iz paketa mjera vrijedno je 12 milijardi kuna", rekao je.
Ministar se u izlaganju osvrnuo i na trošarine na energente te naglasio da postoji prostor za daljnje smanjenje, a najavio je i planove za 2023. koji obuhvaćaju porez na imovinu te nadogradnju sustava fiskalizacije između poslovnih subjekata i državne uprave kroz projekt Fiskalizacija 2.0.
Uspoređujući porezni sustav u Hrvatskoj s europskim prosjekom, Primorac je zaključio: "Prosjek poreznog opterećenja po BDP-u u Hrvatskoj je manji nego u EU27, u Hrvatskoj porezni sustav orijentiran je na potrošne poreze poput PDV-a i trošarina, koji omogućuju da se dio opterećenja može izvoziti".
Kada je riječ o poreznom opterećenju, najavio je da se s ciljem osvještavanja javnosti razmišlja o kreiranju platforme kojom bi se pružila usporedna slika poreznih sustava različitih država EU-a, a cilj bi joj bila pokazati konkurentnost hrvatskog poreznog sustava. Naime, razlog tome je i jer su se po uvođenju eura javile brojne teze kojima su se razlike u maloprodajnim cijenama i plaćama u Hrvatskoj i drugim zemljama dovodile u vezu i s poreznim sustavom.
Smanjenje poreza važno
Profesor dr. sc. Fernando Pinto Hernández, sa Sveučilišta Rey Juan Carlos u Madridu, u svojem je predavanju naglasio važnost oblikovanja poreznog sustava: "Smanjenje poreza važno je kako bi se potaknuo gospodarski rast. Podjednako je važna razina poreza i poreznog opterećenja, kao i oblikovanje samog poreznog sustava. U području posebnih poreza, važno je oblikovati porezni sustav koji razlikuje proizvode prema karakteristikama i štetnosti za pojedince, društvo i okoliš. Takav pristup važan je zbog dugoročnih socijalnih i ekonomskih učinaka", izjavio je profesor koji se u izlaganju dotaknuo posebnih poreza na energiju i duhan.
Naveo je primjere EU zemalja Poljske, Češke, Švedske i Italije koji pokazuju da oblikovanje porezne politike koja razlikuje štetne od manje štetnih proizvoda može se koristiti kao alat smanjenju prevalencije pušenja.
Porezno opterećenje rada u Hrvatskoj prilično je nisko
Primorac je ustvrdio da je porezno opterećenje rada u Hrvatskoj prilično nisko, pri čemu je Hrvatska u skupini članica EU-a koja porez na dohodak oporezuje najmanje, a slično je i s porezom na dobit.
S druge strane, opća stopa poreza na dodanu vrijednost (PDV) od 25 posto je druga najviša u Uniji, iza Mađarske. "Međutim, ocijenio je ministar, ta potrošna orijentacija poreznog sustava je nešto što je dobro i što ne bi trebalo mijenjati, s obzirom da u Hrvatsku tijekom ljeta dolaze strani turisti koji tu troše, pa tako dio poreznog opterećenja izvozimo.
Zbog toga se otvara mogućnost smanjenja drugih poreza, što je i učinjeno, kazao je Primorac, ocijenivši strukturu hrvatskog poreznog sustava kao "dobru", no i rekavši da postoji prostor za unaprjeđenje.
"Prije svega u kontekstu postupnog 'prevaljivanja' poreznog tereta s rada na imovinu (...) Rekao bih da nam predstoji razdoblje u kojem ćemo raditi na pravednijoj raspodjeli poreznog tereta", izjavio je Primorac.
Na pitanje novinara znači li to uvođenje poreza na nekretnine, Primorac je rekao "za sada ne".
No, u svom predavanju je rekao da na porezu na imovinu "treba dalje raditi", pri čemu je pojasnio da takav porez u Hrvatskoj, iako nemamo porez na nekretnine, postoji, a između ostalog uključuje i porez na kuće na odmor itd.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Poručio je da i dalje treba postupno rasterećivati dohodak, da trošak rada za poslodavce treba biti niži a neto plaće građana veće. "Međutim, moramo imati određene prioritete i identificirati s kojim smo problemima suočeni", kazao je Primorac.
Po pitanju osnovnog osobnog odbitka, Primorac je ocijenio da se tu došlo do jedne prihvatljive razine, nakon koje je upitno ima li smisla i prostora za daljnje snižavanje poreznog opterećenja kroz povećavanje tog odbitka. Razlozi za to su brojni, a između ostalog i jer se porezom na dohodak financiraju jedinice lokalne i regionalne samouprave. Tu bi se javilo i pitanje smislenosti poreza na dohodak, s obzirom da ga već oko 1,8 milijuna obveznika ne plaća, napomenuo je Primorac.
Kreiranje podloge za praćenje učinaka snižavanja stope PDV-a
Podsjetio je i na mjere iz travanjskog paketa, koji je između ostalog uključivao i primjenu niže stope PDV-a od pet posto na cijeli niz uglavnom prehrambenih proizvoda, čime se htjelo omogućiti snižavanje njihovih cijena.
Međutim, činjenica je da snižavanje PDV-a na širok krug proizvoda nije baš rezultiralo smanjenjem cijena, ocijenio je Primorac.
S obzirom na brojna traženja snižavanja PDV-a na proizvode i usluge na koje on nije snižen, Primorac je najavio da će Porezna uprava uputiti poziv poreznim obveznicima s pretežitom djelatnošću trgovine na veliko i malo, kojih je oko 30 tisuća, o podnošenjima "obavijesti bitnih za oporezivanje". Podaci koje će trebati dostavljati odnosit će se na proizvode na koje je snižena stopa PDV-a, a cilj je da se prate cijene prije snižavanja PDV-a, netom prije snižavanja, dan nakon snižavanja PDV-a te na dan u kojem je došlo do slijedeće promjene cijena, izvijestio je ministar.
Pritom se ti podaci neće koristiti za sankcioniranje ili prozivanje, već će predstavljati analitičku podlogu za naknadnu procjenu učinaka propisa, koja će poslužiti za eventualno daljnje razmatranje utvrđivanja stopa PDV-a, rekao je Primorac, najavivši da će rok za dostavu podataka putem sustava ePorezna biti od 6. do 22. veljače ove godine.
Mogućnost plaćanja napojnice karticom i reguliranje poreznog tretmana napojnice
Između ostalog, ministar je najavio da će se ove godine regulirati porezni tretman napojnica, što je važna novost za ugostiteljski sektor.
Tako, pri plaćanju računa karticom uvest će se mogućnost da se može platiti i napojnica za uslugu, a i taj dio će se "adekvatno porezno tretirati", rekao je Primorac.
Do određenog iznosa napojnice odredit će se i neoporezivi primitak za osobu koja je prima, rekao je Primorac, uz napomenu da se cijeli sustav još razmatra i razrađuje.
"Vjerojatno ćemo vezati tu napojnicu uz račun i JOPPD obrazac i do nekog iznosa će nekom ta napojnica biti neoporeziva. Sve ono što bude preko tog iznosa koji utvrdimo kao neoporezivi, na to će se plaćati porez", izjavio je Primorac.
Dodao je da napojnica neće biti neoporeziva u potpunosti iz jednostavnog razloga jer se ne želi omogućiti nekome da prikazuje "jako velike napojnice i da mu to sve bude neoporezivo odnosno da isplaćuje nekom plaću kroz napojnicu".
