Dobre vijesti za Hrvatsku - snižavaju se kamate na kredite, dolaze strani investitori, rast će plaće - tako u Vladi tumače povijesno visoku razinu kreditnog rejtinga koja je stigla od Ficha. I dok se premijer hvali kako je time već u pola godine ispunio trećinu političkih ciljeva za cijeli mandat, oporba i realni sektor spuštaju lopticu.
Podijelite
Vijest iz New Yorka u Banskim dvorima dočekali su s oduševljenjem - povijesni kreditni rejting 'A-' za Hrvatsku je nakon Standard and Poorsa dao i Fitch.
"Mi smo već ispunili praktički političko obećanje, a to je da ćemo u ovom mandatu podići Hrvatsku na A razinu kreditnog rejtinga i time poslati itekako pozitivnu poruku", poručio je premijer Andrej Plenković nakon objave kreditne agencije.
Ušli smo u društvo zemalja kao što su Poljska, Portugal, Slovačka i Španjolska, a bolji smo od Bugarske, Rumunjske, Mađarske, Grčke, pa i Italije. Kamate na kredite trebale bi biti manje, a očekuje se i dolazak investitora.
"Ovaj kreditni rejting će nas staviti na ekonomsku mapu tih stranih ulagača i svih onih koji planiraju ulagati na teritoriju Republike Hrvatske tako da možemo biti itekako zadovoljni", poručio je i ministar financija Marko Primorac.
Hrvatska bi do kraja godine trebala biti na 78 posto prosjeka Europske unije, piše u izvješću. To je rast od 16 posto od početka mandata prve Plenkovićeve Vlade. Agencija navodi i rast plaća i mirovina, političku stabilnost...
Na osobnoj potrošnji agencija Fitch, uz priljeve novca iz EU-a, temelji izglede za Hrvatsku za idućih nekoliko godina i nikad bolji kreditni rejting. No za potrošače, druga strana medalje izgleda ovako - od 2016. ukupna inflacija iznosi 30,5 posto. Ne čudi što se svi građani ne slažu s premijerom da se u Hrvatskoj živi nikad bolje.
"To su obične gluposti, neka on dođe malo na plac, malo u dućan pa će vidjeti kako živimo. I kad nam nabiju sve režije koje imamo za platiti onda će vidjeti kako živimo", poručuje Ljiljana iz Zagreba.
SDP napominje da potvrda uspjeha na papiru nije dovoljna. "Plaće su nam još uvijek upola manje nego prosjek EU-a, mirovine tri puta manje, mi se još uvijek zadužujemo dosta skupo, dakle puno skuplje nego prije tri godine", upozorio je SDP-ov Branko Grčić.
Gospodarstvenici su manje-više zadovoljni. Iz HUP-a zazivaju porezna rasterećenja, a u HGK-a pojašnjavaju da idući korak naprijed neće doći preko noći.
"Kako se približavamo prosjeku EU-a postaje sve teže. Primjerice Slovenija i Češka su dugi niz godina na iznad 90 posto prosjeka Europske unije što se tiče standarda, ali nikako da dosegnu 100 posto", objašnjava Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK.
Prva iduća reforma, ona porezna, bit će predstavljena u ponedjeljak. U subotu se doznaje da će porez na kuće za odmor gradovi i općine moći podignuti do osam eura po metru četvornom, a mijenjat će se i stope poreza na dohodak.
"Na taj način mi ćemo direktno ovakvim zakonskim izmjenama koje će biti usvojeni u Hrvatskom saboru utjecati na to da baš svi dobiju veću plaću", uvjerava Plenković. Koliko točno? Znat će se idući tjedan.