Hrvatska ima najviši kreditni rejting u svojoj povijesti! Agencija Standard & Poor's podigla je ocjenu s BBB+ na A-, uz pozitivne izglede. Premijer je ocjenu nazvao povijesnom, a petak 13. jednim od najboljih ikad. Provjerili smo što ovakav rejting konkretno znači za gospodarstvo, investicije, a što za građane.
Podijelite
Kreditni rejting lijepe naše se popeo na ljestvici. Na razinu A -. Vijest je stigla nakon otvaranja druge cijevi tunela Učka. Pa za premijera dvojbe nema. "Po meni do sada najbolji petak 13. koji smo imali", reko je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.
A što taj petak i povijesni rejting konkretno donose?
"Građani mogu očekivati da im kod zaduženja kamate budu jeftnije, kompanije to mogu očekivati. Hrvatska kada izdaje, recimo, svoje obveznice, refinancira obveznice iz prošlosti, zahvaljujući ovim ocjenema, Hrvatska će imati bolje uvjete na tržištu", rekao je Plenković.
Ovo će osnažiti strane investicije jer šalje se poruka da je Hrvatska stabilna i investicijski atraktivna zemlja, poručuju poslodavci.
"Kreditni rejting se odražava i na financijsku stabilnost države, na percepciju rizika određenog gospodarstva. Upravo zato mi i sada i svjedočimo puno nižim kamatnim stopama i za građane i za gospodarstvo u odnosu na mnoge europske države, što prije 15 godina mogli smo samo sanjati", rekla je Irena Weber, Hrvatska udruga poslodavaca.
Financijski stručnjaci kažu što si u nižem razredu, kamata u prosjeku raste za 0.4 posto. S ovim rejtingom Hrvatska se našla u društvu, primjerice, Portugala.
Od članica europske unije, niži rejting imaju Cipar, Rumunjska, Italija, Bugarska, Mađarska i Grčka. Premijer nije propustio podsjetiti da nam je rejting 2015. bio u - smeću.
"Globalno gledajući mi smo zemlja koja je u najkraćem roku, najviše puta digla svoj kreditni rejting", rekao je Plenković. Građani bi htjeli da premijerov entuzijazam oko rejtinga prijeđe i na njih.
"To što je Plenković rekao, to je sve lijepo, divno, krasno, ali kad će se to realizirati i da mi osjetimo - teško", rekla je Željka, a Petra kaže da bi htjela da građani to osjete, da standard bude bolji i da budu optimističniji, ali joj se čini da to baš i nije tako.
"Pa što, ja ne uzimam kredite po tom kreditnom rejtingu pa ne znam što bi mi to značilo, ali dobro, za privrednu vjerojatno nešto znači", rekao je Zoran.
U SDP-u pozdravljaju jačanje kreditnog rejtinga, ali, "Neće biti jednako dobro to za sve. Jedan dio građana živi na pragu siromaštva i vjerujte mi da čak i velike stope BDP-a nemaju neki preveliki utjecaj na njihovu situaciju", rekao je Siniša Hajdaš Dončić.
Možemo! se pita - kako će Vlada ovo iskoristiti da riješi neke krucijalne probleme. "Da riješimo pitanje veletrgovina i trgovačkih lanaca koji i dalje RH drže kao rizično pa zbog toga Hrvati imaju više cijene proizvoda nego, primjerice, Austrijanci. To želimo prvo da se riješi", rekla je Sandra Benčić.
Mostovci kažu, koliko god je pohvalan ulazak u veći kreditni rejting,
to je ipak samo kamatna stopa na zaduživanje. A to ih brine iz dva razloga.
"Prvi je da nam je u ovom trenutku sada manjak u proračunu na razini 4 pelješka mosta, odnosno vrijednosti 4 pelješka mosta. I drugo, ako ćemo se i zaduživati, a hoćemo sigurno kako bismo nadomjestili taj gubitak u proračunu, na šta ćemo mi trošiti te novce?", rekao je Zvonimir Troskot.
Kako bilo, da bi rejting nastavio rasti, mora se nastaviti s poreznim rasterećenjem i snažnim reformama, poručuju iz HUP-a.
"Osobito u segmentu pravosuđa i zdravstva. Mi podsjećamo da su doprinosi na zdravstvo 16 i pol posto što je ogromno opterećenje na plaće", nastavlja Weber.
A za 10-ak dana čut ćemo i hoće li druga agencija potvrditi ovakvu financijsku reputaciju.