O knjizi su govorili izvršna ravnateljica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda Nataša Kandić, odvjetnik Anto Nobilo, bivša glasnogovornica Haaškoga tužiteljstva Florence Hartmann i urednik knjige Drago Glamuzina. Predstavljanje je knjige vodio autor predgovora Ivan Zvonimir Čičak.
Po Nobilovim riječima Del Ponte je napisala knjigu kako bi redizajnirala svoj lik i djelo.
'Sama je ustvrdila kako joj je ukidanje 45-godišnje presude generalu Blaškiću najveći neuspjeh', rekao je, dodavši kako je zahvaljujući njezinu otezanju oko presude Blaškić ostao četiri godine dulje u zatvoru.
Smatram da se Del Ponte ne služi činjenicama niti govori istinu Za razliku od Del Pontinih prijatelja Ivana Zvonimira Čička, Nataše Kandić i Florence Hartmann, Anto Nobilo je podsjetio kako se kao izvorom za zločine u Ahmićima služila izvješćem hrvatskoga MUP-a, nastalim tek nakon 2000.
Florence Hartmann smatra kako treba pisati knjige o međunarodnoj pravdi, jer je, kako je ustvrdila, uz slobodno kretanje najvažnija sloboda riječi.
'Ne može se imati samo jedno viđenje rada Tribunala', rekla je, dodavši kako je u knjizi riječ o osobnom pristupu i viđenju Carle del Ponte.
Osvrnuvši se na dio knjige u kojem autorica Hrvate naziva 'podlim kurvinim sinovima', urednik Drago Glamuzina je ustvrdio kako Del Ponte nije mislila na sav narod, nego samo na one koji nisu željeli surađivati s Tužiteljstvom.
Ivan Zvonimir Čičak je ocijenio kako se zbog nekažnjenih ratnih zločina već sad, kako je rekao, mogu nazrijeti međusobne poruka država bivše Jugoslavije: vidimo se u sljedećem ratu!
>> Knjiga Carle del Ponte 'Lov: ja i ratni zločinci' podigla prašinu
>> Gotovina će tužiti Carlu del Ponte zbog laži napisanih u njezinoj knjizi?
>> Carli del Ponte zabranjeno predstavljanje knjige o ICTY-ju
Nataša Kandić je rekla kako je Del Ponte najzaslužnija što su se Milošević i Karadžić našli u Haagu.
Knjiga 'Gospođa tužiteljica - suočavanje s najtežim ratnim zločinima i kulturom nekažnjivosti' ima 380 stranica, podijeljena je na 13 poglavlja, u kojima autorica nakon sudara s tzv. gumenim zidom u istrazi o zločinima do 1999. piše o suočavanju s ratnim zločinima u Jugoslaviji te genocidom u Ruandi. U preostalih 10 poglavlja piše o svojim natezanjima s Beogradom, Haaškim sudom, Kigalijem, Zagrebom i Kosovom.
Bivša tužiteljica haaškog suda Carla del Pon trenutno radi u švicarskoj diplomatskoj službi u Argentini, a njezin suautor Chuck Sudetic radio je kao analitičar Haaškog suda, a trenutno piše za Institut otvoreno društvo - Zaklada Soros.
