Predsjedništvo SDP-a odlučuje o zajedničkom izlasku na izbore s HNS-om, HSS-om i HSU-om, što bi istoga dana trebao potvrditi i Glavni odbor stranke, doznaje se u SDP-u.


14:17 - Glavni odbor SDP-a u subotu je potvrdio prijedlog Predsjedništva stranke o raspuštanju stranačkih organizacija u Splitu, Grubišnom Polju, Poreču, Dugom Selu i Gračacu, doznaje se neslužbeno u toj stranci.

Tijela u Ražancu i Višnjanu raspuštena su još ranije, pa nije bilo potrebe da o tome danas odlučuje Glavno odbor, objašnjavaju u SDP-u.

Protiv raspuštanja ogranaka na sjednici je, kako se doznaje, govorio primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, koji je upozorio da su birači uvijek nagrađivali demokratičnost u SDP-u, za razliku od HDZ-a, te pozvao predsjednika da povuče taj prijedlog, no njegove argumente Glavni odbor nije prihvatio.

Odluku o raspuštanju organizacija Predsjedništvo je donijelo još u svibnju, što je u dijelu stranke i javnosti protumačeno kao obračun predsjednika SDP-a Zorana Milanovića s onima koji su na unutarstranačkim izborima stali iza njegova protukandidata Zlatka Komadinu.

Iz vrha SDP-a uzvratili su, međutim, kako se Predsjedništvo vodilo isključivo namjerom da što kvalitetnije stranku pripremi za izbore, a kad je riječ o splitskom ogranku, koji je do tada vodio gradonačelnik Ivo Baldasar, spominjale su se i "vrijednosno-svjetonazorske razlike i nepovratno narušeni međuljudski odnosi".

Nezadovoljstvo raspuštanjem ogranaka Komadina je pokazao i prije sjednice Glavnog odbora.

Zlatko Komadina

12:10 - Nakon Sjednice u SDP-u Zoran Milanović održao je obraćanje javnosti u kojem je kazao kako je uvjeren u izborni uspjeh Narodne koalicije. Potvrdio je da SDP ide u predizbornu koaliciju sa HNS-om, HSS-om i HSU-om. Laburisti se ipak nisu našli na popisu koalicijskih partnera.

'Nastavljamo posao'

'Izborni stožer je isti kao i zadnji puta, priprema za izbore, koalicijski partneri su definirani i to je to. Nastavljamo posao nakon jednog čudnog intermezza', kazao je Milanović novinarima.

Koalicijski sporazum će, kako je najavio, potpisati u idućih tjedan dana, a izborne liste potvrditi krajem srpnja. Najavio je i kako će se po pitanju izbornih listi i glavnih kandidata na njima, Glavni odbor sastati krajem srpnja.

'Tada ćemo riješiti to pitanje, a kad će biti predaja lista, to isključivo ovisi o datumu kad će predsjednica raspisati izbore. Do sada je bila praksa da predsjednik to napravi odmah na kraju rada Sabora, no ona još uvijek čeka. Ako produži taj rok i ne raspiše izbore za 11. rujna, kako je najavila, to će biti još jedna jasna poruka', kazao je Milanović.

Naglasio je kako su liste praktično gotove te kako neće, poput nekih drugih stranaka, liste sastavljati zadnji dan za predaju Državnom izbornom povjerenstvu.

Hrvatski laburisti neće biti dio koalicije

Potvrdio je da Hrvatski laburisti ovoga puta neće biti dio koalicije, koja će se zvati Narodna koalicija.

'Ovo je, kao što sam rekao, narodna koalicija. U stvari je velika koalicija jer okuplja ljevicu, centar i desni centar, a desnica je ostala vani. HDZ je desnica', tumači Milanović.

Očekuje da će nova koalicija polučiti bolji izborni rezultat od koalicije Hrvatska raste na izborima u studenome, a na pitanje o rasporedu mjesta u budućoj vladi uzvratio je kako se o tome još ne razgovara, ali i kako će odgovornost u Vladi morati preuzeti i HNS i HSS koji je, kaže, svoje predsjednike do sada "držao u rezervatu". "Svi će se morati dokazati", poručio je.

Kazao je i kako se veseli mirnijoj kampanji koju očekuje nakon izbora Andreja Plenkovića za predsjednika HDZ-a. "Izgleda da ćemo konačno imati priliku razgovarati o politikama, o sadržaju, a ne galamiti i buditi duhove prošlosti. Mi smo imali mnogo politika i provodili ih. Sada ćemo to nastaviti raditi, tu smo mnogo jači od HDZ-a", rekao je Milanović.

Dodao je i kako ne zna kako će HDZ-ovi birači reagirati na "strahovit zaokret" u politici stranke. "Meni se čini da je prividan, jer predsjednik je samo jedan u stranci, ali to je na njima, to nije naš posao", kazao je.

Komentirao je i promjene u vrhu HDZ-a, te kazao kako se posljednjih 10 godina stranka nije mogla maknuti od traženja neprijatelja i huškačke politike, no uvjeren je kako je sada to razdoblje iza njih. 'Toga sada nema, kako će motivirati ljude koji inače glasaju za njih, ne znam', dodao je.

'Izgleda da ćemo konačno imati priliku razgovarati o politikama, o sadržaju, a ne galamiti i buditi duhove prošlosti. Mi smo imali mnogo politika i provodili ih. Sada ćemo to nastaviti raditi, tu smo mnogo jači od HDZ-a', rekao je Milanović.

Spreman za sučeljavanje s Plenkovićem

Potvrdio je kako je spreman na sučeljavanje s Plenkovićem te poručio kako mu je "drago da je nakon devet godina konačno netko pristao na debatu.

Plenkovićev program nije želio komentirati jer je to, kaže, unutarnja stvar HDZ-a.

'Nisam gledao njihov program, to je za sada program jedinog kandidata, no čuo sam da su u program uvršteni i dobri odnosi sa SAD-om, pa to već imamo. To su kompleksni odnosi o kojima će se morati izjasniti kada izaberu predsjednika i slože izborni program, kada vidimo tko su im partneri, koje su to vrijednosti, koja su odstupanja od onoga što smo zadnjih godinu dana slušali od tzv. Domoljubne koalicije. Sada smo mi narodna koalicija, oni nisu', rekao je Milanović.

O suradnji s Bandićem: Teško ili nikako

Upitan o suradnji s zagrebačkim gradonačelnikom i predsjednikom stranke Bandić Milan 365, Milanom Bandićem, koji je odustao od tužbe protiv Milanovića za klevetu, Milanović je kazao kako je takva suradnja gotovo nemoguća.

'Suradnja s njim, teško ili nikako. Znate što nas sve dijeli, znate odnose njega i SDP-a, takva vrsta podrške nam ne treba, mi imamo svoju koaliciju', poručio je Milanović.

Nova preslagivanja

Komentirao je i šuškanja koja govore kako se sprema novo preslagivanje vladajuće koalicije. O tome da je MOST, nakon odlaska Tomislava Karamarka s čela stranke, spreman ponovno pregovarati i pokušati skupiti 76 ruku za preslagivanje većine.

'Takvo nešto nije realno i mi se nećemo odazvati na inicijative da se prisustvujemo još jednoj sjednici Sabora. Sabor se raspušta 15. srpnja i to samo zbog rokova koji idu na ruku HDZ-u i MOST-u. To je zadnji koordinirani čin HDZ-a i MOST-a, nema smisla sazivati Sabor. Naš stav je da se s time prekine odamah', poručio je.

Na pitanje jesu li već podijelili mjesta u vladi s kolicijskim partnerima, Milanović je kazao kako to nisu učinili već da ono što su podijelili je isključivo odgovornost.

'HSS će morati preuzeti odgovornost kada pobjedimo na izborima, a pobijedit ćemo. Tražit ćemo da ključni ljudi koalicijskih stranaka budu u najužem timu ljudi koji će upravljati državom. Sad idu u vatru i moći će dokazati ono za što se zalažu godinama', rekao je Milanović.

Uvjeren je u pobjedu na izborima te očekuje bolji izborni rezultat od onog postignutog na prošlim parlamentarnim izborima.

Upozorenje Europske komisije

Komentirao je i upozorenje Europske komisije, koja je Zakon o potrošačkom kreditiranju ocijenila nesuglasnim s europskim pravom. Milanović je kazao kako su u tijeku stotine sličnih procedura sa članicama EU.

'Argumenti EK koje smo do sada čuli su opća logika, da je to nepravedno prema bankama. U redu, naravno da ćemo razgovarati, pregovarati, imati vlastitu poziciju jer što je to pravedno? Mi smatramo da je to bilo nepravedno i opasno prema hrvatskom društvu i ljudima i zato smo i inicirali takvu mjeru i dobili podršku čak i HDZ-a, pod pritiskom, doduše i u zadnjem tjednu rada Hrvatskog sabora', podsjetio je Milanović.

'Jasno je da će interesi krupnog kapitala, jakih i silnih pokušati prevladati nad interesima obitelji. E, tako mi štitimo obitelj, ne na način da im se petljamo u privatni život, kako će živjeti, što će jesti i kako će moliti, oni su na kraju krajeva potrošači. Gospodarski rast jako ovisi o tome hoće li mladi ili ljudi srednjih godina imati mjesečno 1500 kuna na raspolaganju kao nekakav ekstra novac koji će potrošiti, a ne dati zadnju lipu za otplatu kredita i stana koji je u vrijednosti pao 30 posto, a moraju ga otplaćivati 20 godina. To je pitanje pravde, a o pravdi sam uvijek jako motiviran govoriti, pogotovo s EK', dodao je.

Napomenuo je da je procedura dugotrajna te da treba utvrditi što znači da banke nisu trebale snositi sav trošak konverzije i koji su dio trebale snositi. "Držimo do vladavine prava i u proceduri ćemo sudjelovati, ali mi smo demokratski izabrana vlast, a ono tamo su masno plaćeni birokrati i oni moraju voditi računa da ne pretjeruju, da ne uzimaju previše stranu silnika, jer takav gard je doveo u dobroj mjeri do brexita. Nigdje u osnivačkim dokumentima i ugovorima ne piše da je ovo što smo napravili u neskladu s osnivačkim dokumentima. To je pitanje tumačenja", uvjeren je.

Nema smisla više sazivati Sabor

Milanović ne vjeruje da je moguće preslagivanje u Saboru prije raspuštanja 15. srpnja, a najavio je kako neće sudjelovati ni u eventualnoj sjednici Sabora. "Naša želja je bila da se Sabor raspusti 18. lipnja, a na kraju će biti najranije 15. srpnja zbog interesa HDZ-a i Mosta, to je bio njihov zadnji koordinirani čin. Nema smisla više sazivati Sabor", kazao je.

Ponovio je da SDP ustrajava na provedbi kurikularne reforme, a na pitanje bi li na čelu tog tima ponovo trebao biti Boris Jokić uzvratio je: "Zašto ne?". Kazao je kako su kurikularna reforma, doprinosi za zdravstveno i mirovinska prava teme za sučeljavanje. "O tome se s Karamarkom i HDZ-om godinama nije dalo razgovarati, nego ste imali odvojene kolone u Vukovaru, urlikanje u Kninu, sada je toga konačno dosta, hvala ti Bože", dodao je Milanović.

11:29 - Glavni odbor imenovao je koordinatore po izbornim jedinicama u Hrvatskoj, a to su Zoran Milanović, Gordan Maras, Siniša Hajdaš Dončić, Domagoj Hajduković, Zdravko Ronko, Mirando Mrsić, Milanka Opačić, Željko Jovanović, Ranko Ostojić i Boris Lalovac.

11:10 - Predsjednik stranke, Zoran Milanović na početku sjednice Glavnog odbora osvrnuo se na događaje koji su prethodili odluci o prijevremenim parlamentarnim izborima.

'Htjeli smo da se Sabor raspusti odmah, Most je želio 15. 7. i tome se priklonio HDZ. To je njihov zadnji koalicijski dogovor', kazao je Milanović.

Najavljenu koaliciju s HSS-om, Milanović je pozdravio te kazao kako time okupljaju široku narodnu koaliciju.

'Pozdravljam odluku HSS-a. Okupljamo široku narodnu koaliciju i idemo vratiti Hrvatsku na siguran smjer'.

U svojem obraćanju osvrnuo se i na suradnju s Europskom komisijom uza koju je kazao kako je Hrvatskoj partner, te da Hravtska nije ničiji podanik. Nastavio je te rekao da treba ustrajati u zaštiti građana od banaka. Također je najavio kako SDP planira nastaviti s kurikularnom reformom.

 

 

10:40 - Na sjednicu Glavnog odbora SDP-a stigao je Zlatko Komadina koji je poručio kako je protiv raspuštanja splitskog ogranka SDP-a, što je jedna od točaka Sjednice.

'Dok druge okupljamo, svoje raspuštamo', kazao je Komadina prije početka sjednice Glavnog odbora SDP-a. Iako nije konkretizirao na koga misli, pretpostavlja se kako je govorio o koaliciji SDP-a i HSS-a.

Kazao je i kako s predsjednikom stranke, Zoranom Milanovićem još uvijek nije razgovarao o tome hoće li biti na izbornoj listi u osmoj izbornoj jedinici.

'Rekao sam već svoje mišljenje o tome, ako budem potreban stranci o tome ćemo razgovarati u narenom periodu', rekao je Komadina.

U stranci neslužbeno potvrđuju da su ključni momenti budućega koalicijskog sporazuma dogovoreni, kao i mjesta na zajedničkim izbornim listama za parlamentarne izbore u rujnu.

Po tom bi dogovoru HNS trebao dobiti dobiti sedam, HSS pet, a HSU dva izgledna mjesta za ulazak u Sabor.

Kad je riječ o resorima koje bi pojedine stranke trebale dobiti u budućoj vladi uspiju li osvojiti vlast, u SDP-u tvrde da detaljan dogovor još uvijek nije postignut, a ističu kako su tvrdnje HSS-ova Stipe Gabrića da su toj stranci obećane "stotine fotelja" daleko od istine.

Postoji mogućnost da jedno izgledno mjesto dobiju i Hrvatski laburisti, no SDP na toj poziciji vidi isključivo bivšu predsjednicu stranke Nansi Tireli, koja bi se kandidirala u VIII. izbornoj jedinici.

Novog čelnika Laburista Tomislava Končevskog ne žele na listi, a zamjeraju mu što su Laburisti nakon promjene vodstva u Saboru istupali bez koordinacije s drugim strankama bivše koalicije Hrvatska raste. Kap koja je prelila čašu bilo je glasovanje protiv prijedloga opoziva vlade Tihomira Oreškovića, o čemu Laburisti također nisu razgovarali sa SDP-om, tumače u toj stranci.

Osim odluke o koaliranju, Glavni odbor SDP-a trebao bi odlučiti i o prijedlogu Predsjedništva da se raspuste stranački ogranci u Splitu, Grubišnom Polju, Poreču, Dugom Selu, Gračacu, Ražancu i Višnjanu.

Utvrdit će program i strategiju stranke za predstojeće parlamentarne izbore te imenovati izborni stožer. (Hina)