Nad svijetom od jutros visi još jedna prijetnja ruskog predsjednika Vladimira Putina. Na pitanja novinara o tome treba li strahovati od nuklearnog rata i je li Hrvatska spremna za tu situaciju odgovarao je predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović, a osvrnuo se ranije i na uvođenje eura.


''Od početka upozoravam da je ovo užasno opasna situacija. Natežem se i rječkam s onima koji su do jučer Putinu virili iz džepova sakoa'', kazao je predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović odgovarajući na pitanja novinara prijeti li svijetu opasnost nuklearnog rata nakon najnovije objave ruskog predsjednika Vladimira Putina.

"Rusija sa 150.000 profesionalnih vojnika ide u dodatnu djelomičnu mobilizaciju kako bi dio profesionalne vojske mogao ući u pješaštvo jer bez pješaštva nema ove vrste rata", kazao je.

''Pobijediti, dobiti, Rusija mora toliko oslabjeti da ne može napraviti ništa slično. Vidimo da ona uporno nastavlja...'' kazao je i upozorio da pravi problem leži u ruskoj ekonomskoj snazi, koju su zapadne zemlje na početku rata htjele slomiti.

Upitan ima li Hrvatska plan ako dođe do nuklearnog rata, istaknuo je da Hrvatska nije sudjelovala u ključnim odlukama i da nije na to mogla utjecati.

''Meni preostaje jedino da nekako olakšam dušu, ali nisam zbog toga da bih olakšao svoju dušu i napravio štetu Hrvatskoj - pazim što govorim, ali između toga da ne govorim ništa i kimam glavom i da govorim nešto, izabrao sam da govorim nešto'', kazao je Milanović.

''Ne možemo se obećavati svakome''

''Niti smo Poljaci, niti smo upali u Ukrajinu, niti smo donosili ključne odluke. Ušli smo u NATO s primarnim ciljem da nas Amerikanci zaštite od barbarizma i opasnosti iz Beograda. Dakle, niti nas se pita niti dodatno sudjelujemo. Svaka odluka treba biti dobro balansirana. A ne da netko to koristi za osobni probitak'', istaknuo je.

''Ukrajina nije članica NATO-a... Ne možemo se obećavati svakome'', naglasio je predsjednik nakon sudjelovanja na 14. konferenciji Dan velikih planova.

Što se tiče nuklearnog oružja, podsjetio je da ''Putin to svako malo ponovi'': ''Ali ja to ne vidim kao glavni problem u ovom trenutku, no vidim problem da Rusija ekonomski nije slomljena, a trebala je biti u par mjeseci. Dogodilo se upravo suprotno.''

Istaknuo je da ''to Putinu daje politički prostor kod kuće, a sve je na kraju unutarnja politika'': ''Gotovo sve je unutarnja politika, i majke, ulica, prosvjedi. Daje mu vremena da napravi sljedeći korak na koji možda nije računao, ali ima manevarski prostor. Dakle, ovo će sve još trajati neko vrijeme.''

''Imamo s jedne strane nas, Zapad, koji se na ukrajinskom tlu bori s Rusijom. I Rusiju koja je napala Ukrajinu i koja taj rat nikako ne smije izgubiti iz svoje perspektive i to je u toj priči najopasnije", rekao je Milanović.

Hrvatska je u NATO-u, u kojem postoji Članak 5. o obvezi sigurnosnih jamstava zemljama koje se nađu u nevolji, opetovao je Milanović i kazao da Hrvatska ima sigurno skloništa, ali smatra da Hrvatska nije meta "ako se sama ne učini metom".

"Niti nas se pita niti u tome izravno sudjelujemo", ponovio je te opet podsjetio na riječi Vladka Mačeka da "kad se veliki tuku, mali idu pod stol", ali uz ispravak da ''mali ne trebaju ići pod stol jer se ispod njega ništa ne vidi, već se trebaju odmaknuti od stola''.

''Zato Hrvatska treba u tome biti povučena, ali treba biti glasnija kad je u pitanju status Hrvata u BiH. Tu možeš, moraš i imaš svaku drugu moralnu i ustavnu obvezu", ponovio je Milanović.

Vladimir Putin Vojni analitičar o jezivoj Putinovoj prijetnji i što znači djelomična vojna mobilizacija
Prosvjedi u Rusiji Kaos u Rusiji: U nizu gradova uhićeno više od tisuću prosvjednika na skupovima protiv mobilizacije

''Hrvatska iz EU-a nije dobila prevelik novac, ali lopove treba proganjati''

Komentirao je i najnovije uhićenje po nalogu EPPO-a: "Lopove i one koji muljaju, pronevjeruju treba proganjati nemilice, s guštom, strastveno, međutim vidjet ćemo što će pokazati istraga, što će pokazati postupci, bude li ih ikad."

Istaknuo je da je ''dodatno frustrirajuće što se stvara privid i Hrvatskoj nabija kompleks da krade neki europski novac": ''Hrvatska je taj novac skupo platila i plaća ga. Hrvatska, in ultima linea, vrlo malo novca dobiva iz Europske unije i pozivam neka me demantiraju Ministarstvo financija, HDZ, bilo tko, koliki je naš stvarni plus s EU-om.''

''To je svega nekoliko milijardi kuna s obzirom na to da Hrvatska istovremeno uplaćuje i novac u proračun EU-a. I kad sve to sravnite s onim što je navodni plus, mi smo jako tanko iznad vode i onda još za to živiš cijelo vrijeme u strahu da će ti doći europski istražitelji", upozorio je Milanović.

"Ovo ne govorim zato da zaštitim bilo koga da mulja, nego da naglasim da je to naš novac, to nije nikakav europski novac, odnosno ako ga ima, jako ga je malo. ... Ne zaboravite što mi sve dajemo da bismo godišnje dobili plus pet milijardi kuna, što je pola proračuna jednog najvećeg grada u Hrvatskoj... To je užasno mali novac za sve ono što dajemo, a dajemo i pravo nekima trećima da nam kopaju po računima, našim računima'', naglasio je Milanović.

To je sve skupa jedan vrlo upitan posao govoreći s poslovne strane, ustvrdio je: "Mi smo se potpuno otvorili, zauzvrat smo nešto dobili i to se nešto nemilice i danonoćno provjerava i dovodi u pitanje. U redu, ali moramo to osvijestiti."

Komentirajući da se svaki tjedan nešto otkriva, kazao je da ''ili su istražitelji ubacili u hipersoničnu brzinu ili naprosto ljudi više kradu"

''Borit ću se za to da se Mađarskoj ne oduzme novac''

Milanović je kritizirao odluku Europske komisije (EK) o zamrzavanju dijela novca iz kohezijskih fondova Mađarskoj zbog ideoloških razloga, a potaknut novinarskim pitanjima osvrnuo se i na probleme s Inom, čiji je većinski dio u mađarskom vlasništvu.

''Tu su delikatni odnosi, ali to se znalo od početka i moramo se truditi napraviti dobru kompaniju i nastojati da nam to ne truje odnose sa susjednom državom", kazao je i naglasio da se druži s mađarskim političarima i ima s njima dobre odnose, unatoč ideološkim razlikama.

Za odluku Europske komisije prozvao je "pametnjakoviće iz Bruxellesa, jer iz ideoloških razloga žele uskratiti Mađarskoj dvije trećine novca iz kohezijskih fondova zbog nepoštivanja vladavine prava: "To je katastrofa, ja ću se prvi boriti da se Mađarskoj to ne napravi".

Istaknuo je također da se nikad ne treba umoriti od objektivne kritike onoga što Orban u nekim slučajevima čini krivo, ali ''da mu se uzima dvije trećine, što je sljedeće? Da ga se prebaci Rusima? Da se Mađarsku gurne Rusiji?''

Andrej Plenković Plenković o mjerama: "Limitirat ćemo cijene određenih proizvoda. A prosvjed? Organizira ga ona ista antivakserska ekipa"
Ilustracija Hrvatska u vrhu zemalja s najvećim poskupljenjima: Cijena kruha samo buja, koliko tanke šnite mogu biti?

Govoreći o aktualnoj gospodarskoj situaciji i udaru na standard građana, osvrnuo se na pitanje plaća i rekao da će one morati rasti. ''Poslodavci bi da ljudi rade besplatno i rade sve da troškovi budu što manji.''

''Nisam protiv uvođenja eura, ali moram upozoriti na izazove''

U ranijem izlaganju pred sudionicima konferencije Milanović je, između ostaloga, govorio i o euru, koji Hrvatska uvodi od sljedeće godine, izrazivši nadu da uvođenje eura neće imati negativne posljedice za Hrvatsku jer je hrvatska ekonomija uslužna i ovisi o volatilnosti Europe, koja je sada dobra.

''Tko je mogao predvidjeti da će ova situacija izazvati brojne komplikacije u državama srednje Europe koje nisu prihvatile euro, a mogle su, čak i trebale, ali to izbjegavaju već godinama, kao što je Mađarska, Češka ili Poljska. Tko je mogao predvidjeti da će kamatne stope na kredite u Mađarskoj, na kredite građanima, s četiri posto narasti na 10 posto ili da će vrijednost forinte pasti u odnosu prema euru za 25 posto i time automatski smanjiti kupovnu moć stanovništva, a da se to isto neće dogoditi u Češkoj i Poljskoj, u kojima također kamate na kredite rastu, međutim valute su i dalje stabilne'', upozorio je Milanović na nepredvidivost ekonomskih kretanja.

Ilustracija Uvođenje eura donosi brojne promjene: Što će biti s plaćama i treba li mijenjati ugovore o radu?

Euro nije svim državama koje su ga uvele donio korist, upozorio je te kao primjer naveo Italiju: ''Tko je imao koristi od eura? Njemačka, Nizozemska, djelomično Belgija, Austrija i tu možemo stati. Svi drugi su tu gdje su bili i muče se.''

''Devet godina smo u Europskoj uniji, i dalje smatram da je to dobra stvar za nas. Nisam nikada bio protiv eura, nisam ni danas, ali sam u poziciji da mogu i moram biti malo skeptičan, da upozorim na izazove'', zaključio je Milanović. 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju