Hrelja o mirovinskoj reformi: "Ako se ministru Mariću igra s 200 milijuna proračunskih kuna, ja mu ne mogu pomoći"

"Zabrinjavaju negativna rješenja vezana uz povećanu penalizaciju prijevremenog umirovljenja i podizanje dobne granice za odlazak u punu starosnu mirovinu na 67 godina, nedostatak rješenja vezanog uz dodatak na mirovine u 2. mirovinskim stupu", rekao je na novinarske upite Hrelja, koji je danas sudjelovao na skupu Američke gospodarske komore (AmCham).

tri vijesti o kojima se priča višednevna potraga Pronađeni maloljetnici koji su nestali na Staru godinu poruke iz Srbije Vučić optužio Hrvatsku za urotu pa najavio naoružavanje, Pupovac: "Ne može se krivnja samo prebacivati na drugog" Papa poslao važnu poruku Zatvorena posebna vrata u Vatikanu, a dogodio se i rijedak slučaj kakav je zadnji put viđen prije 300 godina

"Dodatak od 27 posto za godine rada samo u prvom mirovinskom stupu je po načelu - jednak doprinos jednaka prava, dok za doprinose uplaćivane po načelu 15 + 5 posto treba naći drugo rješenje", smatra Hrelja. "Moje je mišljenje da mora postojati u iznosu jedinstvena najniža mirovina, a to je trenutno ona od 63 kune po godini staža i novi umirovljenici u tomu dijelu nikako ne smiju imati manju zaštitu", poručio je. Vezano za činjenicu da su neki umirovljenici nakon najnovijeg povećanja mirovne postali obveznici plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja, Hrelja je rekao kako su to karakteristike naših sustava koji nisu umreženi.

"Imamo indeksaciju mirovina, a to ne prati povećanje cenzusa za oslobađanje od plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja. Od 2004., dakle punih 14 godina, cenzus je isti, što nikako nije normalno. Po nama je cenzus trebao biti 1800 kuna po članu obitelji, odnosno 2200 kuna za samca i potrebno je da međuresorske komisije sagledaju ukupnu sliku", smatra Hrelja. "Mislim da je pravično riješiti pitanje beneficiranog radnog staža s obzirom na to da se pojavljuju neka nova zanimanja i djelatnosti s jedne stane, a s druge strane više od 40 ih više ne postoji, a za njih je predviđen beneficirani radni staž", rekao je Hrelja.

Novi "stampedo" odlazaka u mirovinu?

"Europskoj komisiji ponudio se prijedlog mirovinske reforme, pri čemu smo," kako je upozorio, "'veći katolici od pape' i po meni to nije dobro bez ikakve analize. Mislim da to neće donijeti nikakvu korist i imat ćemo povećan broj odlazaka u invalidsku i prijevremenu mirovinu, koja je dosta štetna po umirovljenike jer ima penalizaciju čak do 24 posto, a sada se predlaže da to ne bude u suodnosu s godinama staža. Prema tome, predlaže se još gore rješenje, što mi u HSU-u ne želimo prihvatiti", rekao je Hrelja.

Upitan očekuje li slijedom toga "stampedo" odlazaka u mirovinu prije donošenja mirovinske reforme, Hrelja je rekao kako je 2010. godine bilo 10.000 ranijih odlazaka u mirovinu, a ovaj puta očekuje između 6 i 8 tisuća ako bude takva rigidna penalizacija. To znači osigurati u proračunu 1. siječnja 2019. oko 200 milijuna kuna više. "Ako se ministru financija Zdravku Mariću i Vladi igra s takvim brojkama, tu im ne mogu pomoći i, nažalost, to je sve skupa na štetu budućih umirovljenika", ocijenio je Hrelja.