Puhovski četvrti i posljednji dan svjedoči na suđenju Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču.
Pročitajte i ovo
'Smatrao sam da treba prestati djelovati odjel za ratne zločine... da se trebamo baviti živima, onima kojima je potrebna naša pomoć', rekao je Puhovski u protuispitivanju Luke Mišetića, branitelja Ante Gotovine. Po njegovu mišljenju, HHO je na tu temu obavio svoj dio posla 1995. i 1996. godine, te nije imalo više smisla time se baviti.
Na pitanje je li postojao pritisak stranih donatora da se HHO nastavi baviti tematikom ratnih zločina, odgovorio je da je postojao 'indirektni, financijski pritisak'. 'Postojao je financijski pritisak na temu, ali ne i na broj. Nije bilo pritiska da se proizvede što veći broj navoda o ratnim zločinima', kazao je Puhovski.
>> Puhovski ne zna da je Vjeran Grković Drago Pilsel
Također je kazao da je 'nedvojbeno' da su donatori od profesionalno zaposlenog osoblja u HHO-u očekivali rezultate, ali da je Sorosova zaklada bila zadovoljna radom i 'nije bilo razloga da se rezultati prilagođavaju, povećavaju ili proširuju za ove ili one svrhe'.
Puhovski je potvrdio da je haaški sud (ICTY) pokazao zanimanje za aktivnosti HHO-a te da su 1997. godine Ivan Zvonimir Čičak i Čedo Prodanović upoznali ljude iz Haaga s 'našom metodologijom rada'. 'Bilo je to prenošenje naših iskustava u istraživanju na teritoriju tzv. krajine', rekao je Puhovski.
Odvjetnik Mišetić je tijekom protuispitivanja suprotstavljao izvješće HHO-a o potpuno ili djelomice uništenim kućama u sektoru Jug, koje se oslanjalo na izvješća UNMO-a, s popisom kuća i objekata iz 1991. godine, iz čega je bio vidljiv velik nerazmjer u brojkama i podacima.
>> Puhovski: U Kninu je bio glavni Čermak
Kao moguće objašnjenje Puhovski je naveo 'miješanje starih jugoslavenskih općina s novom administrativnom podjelom u RH', ali je također upozorio da predstavnici međunarodne zajednice nisu razlikovali kuće uništene i zapaljene 1991./92. od onih uništenih 1995. Ime novinara Drage Pilsela, koji je u Feral Tribunu pisao pod pseudonimom Vjeran Grković, pojavilo se i na današnjoj raspravi. Mišetić je predočio dokument u kojemu stoji da je Pilsel, pod nazivom Carlos Zvonimir, s još trojicom aktivista HHO-a, u mjestu Komićima pokapao trupla, što je bilo zabranjeno nakon dolaska ekipe za očevid. Puhovski je objasnio da je to učinjeno iz humanitarnih razloga.
'Doveden je pravoslavni svećenik kako bi obavio ukop jer su tijela najmanje tri tjedna bila na zemlji', rekao je i objasnio da osoba koja je sve to prijavila HHO-u nije imala povjerenja u hrvatske vlasti.
Puhovskog je danas protuispitivao i Goran Mikuličić, odvjetnik Mladena Markača, osvrnuvši se najprije na zločin u selu Gruborima. U izvješću HHO-a, koje se poziva na Aluna Robertsa i njegov intervju za Glas Amerike 11. rujna 1995., stoji da je Jovan Grubor ubijen na zvjerski način, tj. da je zaklan. Mikuličić ga je upitao zna li da je ovdje svjedočio i dr. Clarke koji je napravio obdukcijski nalaz i utvrdio da rana ne potječe od noža nego od metka, na što je Puhovski odgovorio da ne zna.
'Ljudi su znali pretjerivati jer su bili u emocionalnom šoku, no ovdje su svoje mišljenje dali UN-ovi profesionalci i mi u to nismo sumnjali', odgovorio je.
Govoreći o evakuaciji Srba iz krajine, Puhovski se složio s opisom stanja koji je dao Slobodan Lazarević u izjavi tužiteljstvu iz 1999., a koji govori o krajini kao 'izoliranoj nedođiji' u kojoj je stanovništvo "potpuno militarizirano' i u kojoj su postojale osobe sa zadaćom da šire glasine o ustašama koji će sve pobiti.
'Širena je propaganda koja je počivala na neistinama, ali nažalost ne uvijek', rekao je Puhovski.
Glede evakuacije, rekao je da su mu preko Fonda za humanitarno pravo poznata izvješća da se zbjeg srpskog stanovništva preusmjeravao na Kosovo i da su izlasci s autoceste bili zatvoreni. Mislim da se to radilo iz dva razloga: da se našteti tada relativno pozitivnom imidžu Hrvatske na koju se gledalo kao na žrtvu i zbog uspostave ravnoteže na Kosovu', kazao je Puhovski.
Na kraju svog iskaza o procesuiranju kaznenih djela nakon operacija 'Bljesak' i 'Oluja' rekao je da je s postupcima koji su vođeni i privedeni kraju bio upoznat tek dolaskom Mladena Bajića za državnog odvjetnika.
