Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Na saslušanju o proširenju NATO-a na summitu u Bukureštu, održanom pred Helsinškom komisijom Predstavničkog doma američkog Kongresa, Hrvatska je u istupima sudionika istaknuta kao najspremnija od tri kandidata, kao slobodna, demokratska, relativno bogata zemlja, koja vodi pristupne pregovore s EU-om.


"Od tri kandidata Hrvatska je najspremnija za članstvo. Ona je jedina koja je ocijenjena 'slobodnom' u studiji Freedom Housea 'Sloboda u svijetu' 2007.", istaknuo je Michael Haltzel, iz Centra za transatlantske odnose Sveučilišta John Hopkins, na saslušanju u utorak, 4. ožujka.

Vezani članci Slika nije dostupna Saslušanje o proširenju NATO-a u američkom Kongresu Slika nije dostupna Kongres SAD - Čestitke Hrvatskoj na pozivnici za NATO

Haltzel, koji je podržao i primanje Makedonije i Albanije u NATO, u svom je prikazu nevojnih, strateških osobitosti kandidata, opisao Hrvatsku kao "relativno bogatu zemlju, zapadnjačkog izgleda, koja se oporavila nakon rata sa Srbijom 1991-95. i ponovo naselila većinu od preko 200.000 srpskih izbjeglica, koji su je napustili 1995."

Među ostalim, odao je priznanje premijeru Ivi Sanaderu za uspješnu transformaciju HDZ-a, te citirao visoke ocjene OESS-a o parlamentarnim izborima u RH 2007.

Haltzel je također naglasio kako je podrška za članstvo u NATO-u u Hrvatskoj s ranijih 30 posto, uz kampanju edukacije narasla na 50 posto a nakon nedavnih nasilnih prosvjeda u Beogradu i na preko 60 posto.

Janusz Bugajski, stručnjak za jugoistočnu Europu iz Centra za međunarodna strateška istraživanja u Washingtonu (CSIS), ocijenio je da će pozivnica Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji u NATO na summitu u Bukureštu pridonijeti Savezu u "demokratskom razvoju, reformama sektora sigurnosti, misijama NATO-a i SAD-a, domaćoj stabilnosti i regionalnoj sigurnosti te učvršćenju 'atlanticizma' u široj Europi".

"Proširenje NATO-a kroz Balkan i prema regiji Crnog mora pomoći će da se obuzdaju ekspanzionističke težnje i negativan utjecaj Rusije u regiji i pruži veći osjećaj sigurnosti pouzdanim saveznicima SAD-a i novim 'atlantskim' zemljama", rekao je Bugajski.

Članstvo u NATO-u spriječit će da se Hrvatska, Makedonija i Albanija osjete izolirane i smanjit će njihovu ranjivost prema bilo kakvim negativnim posljedicama proizašlim iz državnosti Kosova i reakcije Srbije, naglasio je Bugajski.

Uključivanje triju zemalja Jadranske povelje u NATO znači da je "cijeli Balkan u NATO-u ili na putu u NATO", što će ohrabriti i napredne snage u Srbiji, dodao je.

Bugajski je istaknuo da je "Hrvatska apsolutno kvalificirana" za članstvo u NATO-u, po demokratskom razvoju, vojnim reformama i doprinosu misijama NATO-a. Istaknuo je da od tri kandidata Hrvatska ima najveći kontigent u ISAF-u u Afganistanu, te da se priprema za sudjelovanje u mornaričkoj protuterorističkoj operaciji NATO-a na Mediteranu "Active Endeavour".

Steven Pifer, visoki savjetnik CSIS-a govorio je o potrebi uključivanja Ukrajine i Gruzije u Akcijski plan za članstvo (MAP) NATO-a na summitu u Bukureštu, ističući da je Ukrajina u Parterstvu za mir od 1994., te da je riječ o zemlji "ozbiljnih vojnih kapaciteta", čije su snage sudjelovale s NATO-om i Amerikancima u misijama u BiH, na Kosovu i u Iraku.

Ukazujući na slabosti kao što su niska podrška za NATO u Ukrajini, problemi demokratskog razvoja u Gruziji te prisustvo ruskih snaga u odcijepljenoj Abhaziji i Južnoj Osetiji, te opće protivljenje Moskve njihovom približavanju NATO-u, Pifer, Bugajski i Haltzel preporučili su primanje Ukrajine i Gruzije u MAP.

Otpravnik poslova Veleposlanstva RH u Washingtonu Marijan Gubić, u pisanom je prilogu raspravi, istaknuo kako "Hrvatska vjeruje da je spremna za NATO", te da ima "velika očekivanja od summita u Bukureštu".

Čelnici Helsinške komisije Kongresa, kongresnik Alcee Hastings i senator Ben Hardin, u raspravi su najveći interes pokazali za demokratske standarde, stanje ljudskih prava te potporu javnosti u zemljama kandidatkinjama za članstvo u NATO-u, te naglašeno za geostrateške aspekte ulaska Ukrajine u NATO.