Glavni adut Vašeg resora za ovu godinu je dodjela bespovratnih sredstava za projekte u turizmu i proizvodnji. Kada se od tih projekata očekuju nova radna mjesta? I koliko točno?
Pročitajte i ovo
Ovo je prvi natječaj koji će biti realiziran, bit će ih više, i traje do sredine veljače ove godine. Dodjeljuje se 255 milijuna kuna. Nakon toga slijedi selekcijski odabir do 1.7. i projekti moraju tada biti spremni za realizaciju.
Koliko je to radnih mjesta, konkretno?
Ovisi koji će projekti biti odabrani. Ako budu odabrani projekti u turizmu, onda će možda biti nešto više radnih mjesta nego u proizvodnji. Ali računamo da će biti odabrano 30-ak projekata, negdje 600, 700 milijuna kuna investicija samo kroz ovaj natječaj i da će se sigurno stvoriti nekoliko stotina radnih mjesta.
Maras o rušenju Linića: 'Imam veze s tim kao s pronalaskom krapinskog pračovjeka!'
Vi ste ministarski mandat započeli davanjem obećanja o otvaranju 50.000 radnih mjesta. To se nije dogodilo - zašto?
Ne znam kako ste došli do tog zaključka, mi imamo više nezaposlenih nego na početku mandata, ali činjenica je da se svake godine otvaraju nova radna mjesta i u sektoru malog i srednjeg poduzetništva imamo 12.000 više zaposlenih nego 2011.
Ali mnogo ih se gasi i to je nedovoljno za rast BDP-a.
Ali se i otvaraju. Mi moramo biti svjesni da prolazimo jedno restrukturiranje gospodarstva, da su velike industrije u krizi. Vidite da smo imali problem sanacije brodogradnje, da ne govorim o drugim industrijama. To su velike tvrtke koje prolaze restrukturiranje, gdje se gubi jako puno radnih mjesta. Ali, mene veseli da male i srednje tvrtke imaju više zaposlenih nego godinu dana ranije.
Što mislite, vlada li u Hrvatskoj antipoduzetnička klima ili ona koja potiče poduzetnike?
Nakon 5 godina krize situacija sigurno u Hrvatskoj nije jednostavna za poduzetnike. Zbog toga moramo što efikasnije djelovati s ovim sredstvima iz EU.
Kakva klima vlada?
Klima koja će biti sigurno poticajnija nego što je bila jučer. Uvjeren sam da ćemo realizirati projekte i da će se tvrtke otvarati. To vidimo po određenim signalima. Ako napravite zakon koji omogući da se otvori 8.000 novih tvrtki prošle godine, onda to sigurno nije antipoduzetnička klima, nego ljudi imaju mogućnosti relativno jeftino i relativno brzo otvoriti svoje firme.
Ministar Linić često proziva privatni sektor.
Ja mislim da privatni sektor nije problem. Mislim da moramo raditi zajedno i moramo olakšati ljudima da rade, jer jedino privatni sektor, odnosno poduzetnici mogu povući hrvatsko gospodarstvo.
Veći dio Vašeg mandata prolazi u otvaranju 'fronta' na raznim stranama - od Obrtničke komore, Gospodarske komore, konstantno je razilaženje Vas i ministra Linića, sad je aktualna afera Šegon koju ste Vi pokrenuli zahtjevom za nadzorom nad kreditima HBOR-a. Linić, vidjeli smo, otvoreno kaže da ste u sukobu. Vi tvrdite da niste - jeste ili niste?
Ja nisam otvorio aferu Šegon. Moj nadzor se provodi nad subvencijama kamata kredita koje ja subvencioniram.
Kako je došlo do te afere?
Očito je izašla informacija van. Ja ne znam tko ju je pustio. Vidio sam u jednom drugom mediju informaciju koju ima samo HBOR. Mnogi barataju s tom informaciju, ali mene zanima transparentnost rada HBOR-a i na tome inzistiram, na javnom objavljenim kreditima.
Razgovarate li s ministrom Linićem o projektima i odlukama koje se tiču vaših resora?
S obzirom da smo članovi Vlade, normalno da razgovaram s njim i sa svim ostalim članovima Vlade. Reći ću vam masu stvari koje su napravljene da poduzetnicima budu jednostavnije, od podizanja praga na 230.000 kuna za ulazak u sustav PDV-a, smanjenje parafiskalnih nameta, smanjenje zdravstvenog doprinosa. Sve su to dogovori koji su postignuti između mog i Linićevog ministarstva. Naravno da surađujemo.
Kada je krenula afera Vidošević Vi ste govorili 'Da sam ja na mjestu Nadana Vidoševića više ne bih bio predsjednik HGK', a da ste na mjestu ministra Linića ili njegova zamjenika Šegona?
Što se tiče Nadana Vidoševića, vidite da sam bio u pravu. Kada sam rekao da na njegovom mjestu ne bi bio, jer čovjek nakon mjesec dana više ni nije bio predsjednik HGK-a.
Biste li podnijeli ostavku da ste na mjestu Šegona?
O kreditu gospodina Šegona nemam informacije. Sve što sam saznao, saznao sam iz medija. U utorka imamo nadzorni odbor HBOR-a i vjerojatno ćemo tamo dobiti dodatne informacije. Za sada nemam razloga ne vjerovati kolegama koji govore da je sve bilo u skladu sa zakonom i sa praksom.
Ali, da ste na njegovom mjestu što biste napravili?
U ovom trenutku ćemo vidjeti što će povjerenstvo o sukobu interesa reći. Ali, da imam svoju tvrtku nikada ne bih tražio kredit od HBOR-a. To vam mogu reći. Nikada se onaj koji se bavi politikom ne bi trebao na taj način vezivati uz instituciju koja je u vlasništvu RH, odnosno privatni biznis treba biti sa dva metra armiranog betona od onoga što radiš kao političar.
Kako ćete to realizirati?
Vrlo je jasna bila i poruka ministra Linića koji je rekao da takvih kredita više neće biti.
Premijer se u sve uključio porukom da onaj tko se bavi biznisom nema što tražiti u politici. Hoće li se to formalizirati u vidu nekog zakona ili pravilnika?
Imamo mogućnost i zakon postoji, uvijek se može mijenjati. Najbitnije je imati informaciju. Ne možete, kada netko radi svoj posao 10, 15, 20 godina, kada postane političar, zapaliti sve što ste napravili do tada. Ali informacija mora biti dostupna javnosti. Zbog toga inzistiram na transparentnosti informaciji koja će biti dostupna svima kada je u pitanju HBOR.
Kada će biti poznati rezultati nadzora u HBOR-u?
Terenski dio smo napravili, ali tu se radi o kreditima koji su samo subvencionirani od mog ministarstva. Radi se o 1 - 2 posto ukupnog portfelja kredita. Ostalo je da napravimo da u budućnosti svi koji posluju s HBOR-om, moraju imati obvezu da se zna da su dobili poticaj, odnosno subvencioniranu kamatu i da se krediti objavljuju. HBOR nije klasična komercijalna banka. Kada odobri, mogao bi objaviti kome je sve dodijelio svoje kredite.
Pred vama je rebalans, ministar Linić je rekao da neće dirati plaće i mirovine. Gdje će se rezati?
Mi smo u procesu velikih reformi. Kada štedite to je rezanje.
Priča se o prijedlogu da dobit javnih tvrtki ide izravno u proračun. Što mislite o tome? Je li to gušenje javnih tvrtki i njihovih investicija?
Ne mislim da je to gušenje javnih tvrtki. Uvijek dobit treba iskoristiti najbolje, ovisno o trenutku u kojem se nalazite. Puno je isplativije iskoristiti tu dobit za možebitno smanjenje deficita, odnosno ne posuđivanje novca i zaduživanje budžeta. Kada investirate, kroz te tvrtke, ako ne vratite to u proračun, morat ćete to negdje drugdje posuditi.
To je potpora ministru Slavku Liniću?
Kada vidimo koji će biti konkretan prijedlog, ja tu ne vidim ništa sporno.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
