„PM čestice su mikroskopski sitne krute i tekuće čestice koje raspršene lebde u zraku i nošene su zračnim strujama. One su složena smjesa raznih anorganskih i organskih tvari, a njihov sastav ovisi o porijeklu i uvjetima kojima su izložene tijekom zadržavanja u atmosferi“, rekla nam je dr. sc. Gordana Pehnec, dipl. ing. kem. s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.
Ove ljudskom oku nevidljive čestice mogu biti prirodnog porijekla poput primjerice pustinjskog pijeska koji dospijeva u zrak tijekom pješčanih oluja ili to pak mogu biti kristalići morske soli iz mora i oceana, a ne moramo ići niti toliko daleko. U njih se ubrajaju i pelud i spore biljaka koje se nalaze u našoj neposrednoj blizini.
No lebdeće čestice mogu nastati i ljudskim djelovanjem tijekom raznih industrijskih procesa kao što je proizvodnja energije, izgaranje fosilnih goriva i biomasa ili jednostavno korištenje motornih vozila u prometu.
„Sitnije čestice se mogu zadržavati u atmosferi i više tjedana te biti nošene zračnim strujama na velike udaljenosti. Na tom putu čestice prolaze razne transformacije – sitne čestice mogu služiti kao jezgra nastanka većih čestica „nakupljajući“ na sebe kapljice vode i razne druge tvari prisutne u zraku. Pod utjecajem vlage, temperature, sunčevog zračenja i ozona na česticama se odvijaju razni fizikalni i kemijski procesi koji im mijenjaju svojstva i kemijski sastav“, kazala je Gordana.
Pročitajte i ovo
Zbog svojeg štetnog utjecaja na zdravlje, ali i okoliš, danas se najčešće mjere i prate lebdeće čestice PM10 i PM2.5. Osim količine čestica u zraku i njihovog sadržaja, veličina čestica izrazito je bitan faktor. Stoga kada govorimo o česticama PM10 i PM2.5, riječ je o česticama promjera manjeg od 10 µm, odnosno 2,5 µm.
„Krupnije čestice (PM10 i promjera većeg od 10 µm) zadržavaju se uglavnom u gornjim dišnim putevima te ih možemo izbaciti kašljanjem ili kihanjem, dok sitnije prodiru u donje dišne puteve i do pluća, a one manje od 1 µm mogu kroz alveole dospjeti u krvotok, čime se na česticama vezane štetne tvari prenose i u druge dijelove tijela. Povišene razine lebdećih čestica u zraku mogu uzrokovati razne respiratorne i kardiovaskularne bolesti, ali i brojne druge tegobe i bolesti“, rekla je Pehnec.
Mjerenja najsitnijih čestica nisu dio rutinskog monitorniga kvalitete zraka kako u svijetu tako ni kod nas. Međutim, PM1.0 čestice čine sastavni dio PM10 i PM2.5 frakcije čestica zbog čega postoji inicijativa na razini Europe koja predlaže praćenje nanočestica manjih od 100 nm u vanjskom zraku, ali treba ujednačiti metodologiju i eventualne granične vrijednsti. Ipak, PM1.0 čestice mnogi prate u sklopu raznih znanstvenih projekata.
"Na našem Institutu na Ksaverskoj cesti uz PM10 i PM2.5 u sklopu znanstvenih projektata sakupljemo posebno i PM1.0 frakciju lebdećih čestica, neprekidno već više od 10 godina. Povremeno provodimo mjerenja i na drugim lokacijama te u PM1.0 česticama analiziramo sadržaj metala, policikličkih aromatskih ugljikovodika, organskog i elementnog ugljika, anorganskih aniona i kationa i drugih tvari. Istraživanja su pokazala da u Zagrebu masa PM1.0 čestica čini prosječno 80-90% mase PM2.5 čestica, a masa i kemijski sastav PM1.0 variraju ovisno o godišnjem dobu", kazala nam je Gordana.
Kvaliteta zraka u Hrvatskoj ocjenjuje se na temelju Zakona o zaštiti zraka te graničnih i ciljnih vrijednosti. Ako one nisu prekoračene za niti jednu onečišćujuću tvar tada govorimo o I. kategoriji kvalitete zraka, odnosno o čistom ili neznatno onečišćenom zraku. No ako je došlo do prekoračenja, zrak se u tom slučaju ocjenjuje kao II.kategorija tj.onečišćen zrak.
„Ocjena kvalitete zraka radi se na temelju podataka cijele godine stoga je pogrešno izmjerene satne vrijednosti uspoređivati npr. s graničnim vrijednostima zadanima za godišnji ili 24-satni prosjek. Koncentracije svih onečišćujućih tvari variraju tijekom dana, tjedna i godine, ovisno o meteorološkim uvjetima i intenzitetu ljudskih djelatnosti. Stoga ne treba nužno brinuti ako su vrijednosti kratkoročno povišene već treba sagledati cijelu sliku i duže razdoblje“, kazala je Pehnec.
Pročitajte i ovo
Za čestice PM10 i PM2.5 propisane su određene granične vrijednosti koje se na godišnjoj bazi ne smiju prijeći, pa je tako za čestice PM2.5 godišnji prosjek 25 µg/m3, dok je za PM10 godišnji prosjek 40 µg/m3. Čestice PM10 također imaju i propisanu i graničnu vrijednost koju ne smiju prijeći za 24-satni prosjek.
„Dnevni prosjeci ne bi smjeli prekoračiti 50 µg/m3 više od 35 dana u kalendarskoj godini, ali ovisno o mjernoj postaji i godini prekoračeni su tijekom 50, 70 pa čak i više od 100 dana. Stoga se zrak u Zagrebu s obzirom na PM10 čestice ocjenjuje onečišćenim, odnosno II. kategorije. Glavni uzrok povišenih koncentracija u hladnijem dijelu godine su emisije zbog grijanja te nepovoljni meteorološki uvjeti sa slabom izmjenom zraka“, istaknula je Gordana.
No Zagreb nije jedini grad u Europi koji se bori s ovim problemom. Izvješće Europske agencije za okoliš pokazuje da su se u Europi u 2017. godini propisane vrijednosti PM10 čestica prekoračile na 22% mjernih postaja te da je 17% stanovništva cijele Europe bilo izloženo ovim česticama. Kada su u pitanju PM2.5 čestice, brojke su nešto manje. One su u godini prekoračene na 8% mjernih postaja, a njihovom utjecaju bilo je izloženo 7% stanovništva.
„Po koncentracijama lebdećih čestica Zagreb ne odstupa značajno od drugih sličnih gradova u Europskoj Uniji. Razine čestica u Hrvatskoj niže su u odnosu na neke druge gradove u regiji (npr. u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji), gdje se u kućanstvima još uvijek rašireno koristi ugljen i druga kruta i fosilna goriva, što zajedno s emisijama iz industrije, značajno utječe na kvalitetu zraka u zimskim mjesecima“, rekla je Gordana Pehnec.
Pandemija koronavirusa smanjila je onečišćenje zraka, ali ne i količinu PM čestica
Da koronavirus ima i neke pozitivne strane govori činjenica da se onečišćenje zraka na globalnoj razini itekako smanjilo. Tvornice su prestale s radom, a količina prometa u urbanim sredinama drastično je pala. Ipak smanjenje onečišćenja zraka ne odnosi se i na PM čestice. Kada govorimo o njihovoj koncentraciji, ona se nije smanjila u odnosu na godinu prije, već se u jednom trenutku čak i povećala.
„Tijekom provođenja posebnih epidemioloških mjera, u razdoblju 26.-30.3.2020. na području Hrvatske kao i dijela Europe i Azije koncentracije lebdećih čestica PM10 bile su izrazito povišene. Međutim, radilo se o prirodnoj pojavi - donosu čestica pustinjskog pijeska dalekosežnim prijenosom iz pustinje Karakum u središnjoj Aziji (Turkmenistan)“, kazala je Gordana te dodala: „Uslijed te neuobičajene, ali prvenstveno prirodne pojave na nekim mjernim postajama dnevne koncentracije PM10 prekoračivale su 200 µg/m3, a satne i 500 µg/m3. Međutim, pojava je bila kratkotrajna te vjerojatno neće utjecati na konačnu ocjenu kvalitete zraka u 2020. godini.“
Kako mi možemo doprinijeti smanjenju PM čestica
Zatvoreni prozori i energetski učinkoviti klima uređaji s filtrima mogu smanjiti ili čak u potpunosti spriječiti ulazak onečišćenja iz vanjskog zraka u zatvoreni prostor. No, treba imati na umu da i u zatvorenim prostorima također postoje čestice koje onečišćuju zrak, a mogu nastati uslijed kuhanja, pečenja, loženja na drva itd.
„Značajan izvor čestica je i duhanski dim. Istraživanja su pokazala da su koncentracije čestica u zatvorenim prostorima u kojima se puši mnogo više od onih izmjerenih u vanjskom zraku Zagreba, čak i za onih najlošijih, zimskih dana, Upravo čestice duhanskog dima sadrže na sebi vezane brojne štetne, kancerogene sastojke“, rekla je Gordana.
Ipak, nije sve tako crno. Brojni gradovi neprestano rade na smanjenju onečišćenja zraka bilo kroz zabranu korištenja dizel vozila ili pak korištenja ekološki prihvatljivih goriva u prometu. Ono što svatko od nas može napraviti jest okrenuti se energetski učinkovitim uređajima te paziti na racionalno korištenje energije u našem domu. Odgovornim ponašanjem svatko od nas može doprinijeti pozitivnoj promijeni i boljoj kvaliteti zraka, a samim time i života.
Na tebi je da učiniš prvi korak za bolje sutra. Kako sačuvati planet na kojem živiš saznaj u našem specijalu ''Zemlja, više od planeta''.
