Ustavni sud odlučio o neradnoj nedjelji

Većinom glasova Ustavni Ustavni sud nije nije prihvatio ocjenu ustavnosti Zakona o trgovini, vezanu uz najnovija pravila o radu trgovina nedjeljom.

Zatražila ju je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), niz manjih trgovačkih poduzeća i obrta, te stranka Fokus.

''Nismo prihvatili prijedlog za pokretanje postupka vezano uz Zakon o trgovini. Ovo rješenje doneseno je većinom od 10 glasova, troje sudaca je bilo protiv, a četiri suca su najavili izdvojeno mišljenje'', kazao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.

Protiv su bili suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec koji su najavili izdvojena mišljenja, a izdvojena podupiruća mišljenja najavili su suci Ingrid Antičević Marinović, Branko Brkić i Miroslav Šumanović, navodi se u odluci Ustavnog suda, koji je objavio detalje na svojim internetskim stranicama.

Šeparović je podsjetio da su već odlučivali o tzv. neradnoj nedjelji: ''2004. smo ukinuli taj Zakon zbog nejednakosti u postupanju ovisno o površini prodajnog prostora. Drugi puta smo ukinuli jer nije bio obrazložen cilj koji se htio postići zabranom rada nedjeljom. U pravnom poretku Republike Hrvatske nedjelja je dan koji se smatra danom odmora te reguliranje radnog vremena ovisi o slobodnoj volji zakonodavca.''

''Ovu odluku treba promatrati u kontekstu ovog Zakona. Ne mogu se stajališta Ustavnog suda sadržana u zakonima koji su nekad bili na snazi, automatski primjenjivati nekritički'', kazao je i naglasio: ''Smatramo da treba izbalansirati prava i interese trgovaca, zaposlenika i potrošača. Analizom sve tri grupe utvrdili smo da nijedna grupe ovime ne trpi prekomjeran teret.''

Pročitajte i ovo Pitanje budućnosti Mreža mladih ide na Ustavni sud zbog HDZ-ova zakona: ''Nećemo mirno gledati kako nam se oduzima glas''

Ustavni sud prigovor podnositelja da Ustav ni mjerodavno domaće i međunarodno pravo ne određuju nedjelju kao dan tjednog odmora radnika nije razmatrao. Odbacio je tvrdnje da su Zakonom nerazmjerno ograničene poduzetničke slobode, da mjera nije razmjerna te da se zaštita radnika, što je Vlada navela kao cilj donošenja Zakona, mogla osigurati i izmjenama Zakona o radu.

Pojedini predlagatelji tvrdili su, suprotno stajalištu Ustavnog suda, da se osporenom mjerom narušavaju prava radnika u djelatnosti trgovine te interesi potrošača.

"Imajući u vidu da osporena mjera ni jednom od adresata nije nametnula prekomjerni teret, Ustavni sud ocijenio je da je osporena mjera razmjerna cilju koji se njome želio postići", kazao je Šeparović.

Pročitajte i ovo Resurs budućnosti Zašto Hrvatska propušta iskoristiti naftu 21. stoljeća? ''Razloge zaostanja treba tražiti u nedostatku političke volje vladajućih''

''Ne može netko zbog potrošačkih navika reći da je to kršenje njegovih ustavnih prava''

''Što se tiče trgovaca, doista se radi o ograničenju poduzetničkih sloboda, no sporno je bilo je li to sukladno Ustavu ili nije. Ovdje trgovci, pa i mali, imaju slobodu od ponedjeljka do subote odrediti radno vrijeme, imaju 16 radnih nedjelja, imaju blagdane za koje Vlada odredi da mogu raditi, a postoje i iznimke – škole, aerodromi, benzinske pumpe… Ocjenjujući to kao i prava zaposlenika i potrošača, utvrdili smo da im nije nametnut teret. Vlasnička struktura, što se tiče malih trgovaca, kao i površina objekata mogla bi predstavljati diskrimantorni kriterij i zato Ustavni sud nije prihvatio te kriterije'', kazao je Šeparović.

Što se tiče zaposlenika, istaknuo je da oni kao i svi građani imaju pravo na privatan i obiteljski život, ali su s druge strane dužni raditi 16 nedjelja: ''Dužni su raditi i za blagdane koje Vlada odredi kao radne. Kad se to stavi u kontekst trgovaca i potrošača, smatramo da je postignuta ravnoteža. Što se tiče potrošača, svi možemo kupovati od ponedjeljka do subote, možemo kupovati 16 nedjelja u godini, možemo ići u prodajne objekte koji su iznimka. Prema tome, sama promjena potrošačkih navika nije ustavno-pravno relevantni razlog. Ne može netko zbog potrošačkih navika reći da je to kršenje njegovih ustavnih prava.''

Pročitajte i ovo Di si radosti? Ivan Turudić je novi glavni državni odvjetnik: Pogledajte kako stoji u našoj anketi

''Kod novih izbornih jedinica nema odstupanja''

''Odbili smo i zahtjeva za ocjenu Zakona o izbornim jedinicama i odbacili prijedloge. Odluka je donesena većinom od devet glasova'', dodao je.

Protiv su bili suci Andrej Abramović, Ingrid Antičević Marinović, Lovorka Kušan i Goran Selanec koji su najavili izdvojena mišljenja.
Izdvojena podupiruća mišljenja najavili su suci Branko Brkić, Davorin Mlakar i Miroslav Šumanović.

Ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor zatražile su odvojeno dvije skupine oporbenih saborskih zastupnika.

Osnovni prigovor je bio da se propisanim načinom određivanja područja 10 izbornih jedinica, s brojem birača upisanih u registar birača kao osnovi za njihovo određivanje, i nadalje ne ostvaruje jamstvo jednakog biračkog prava.

Predlagatelji su, suprotno zaključku Ustavnog suda, isticali da postoji znatno odstupanje između broja punoljetnih stanovnika i osoba koje su upisane u registru birača.

Ustavni sud je ocijenio da kod kreiranih izbornih jedinica nema očiglednih odstupanja od "socioloških, kulturoloških, zemljopisnih ili sličnih ustaljenih obrazaca organizacije svakodnevnih odnosa u hrvatskom društvu", navodi se u detaljima objavljenima na njihovim internetskim stranicama.

Pročitajte i ovo Lex AP Prijavili Plenkovića europskim institucijama: Upozorili na uspostavljanje stranačke države straha

''Odluka je možda neobična, ali nije protuustavna''

''Ljetos smo utvrdili da biračko pravo u 10 izbornih jedinica nema jednaku snagu. Naložili smo da se to ispravi i u našoj odluci smo naveli sljedeće - Ustav nikakav izborni model ne traži od zakonodavca. Zakonodavac je slobodan uz poštovanje ustavnih načela, no model Ustavom nije propisan. Zakonodavac je ispoštivao da svaki glas jednako vrijedi i to je jedino bitno. To što postoji razlika u broju stanovnika u odnosu na broj birača ne čini te podatke nevjerodostojnim, niti ovaj zakon čini nesuglasnim s Ustavom'', kazao je Šeparović.

''Što se tiče cijepanja izbornih jedinica, utvrdili smo da nijedna izborna jedinica ne odstupa od zakonom propisanog praga od +/- pet posto. Utvrdili smo da se pritom vodilo računa o prirodnim granicama i drugim kriterijima'', istaknuo je Šeparović i rekao da nije uloga Ustavnog suda da crta granice.

Upitan o nelogičnosti rasporeda izbornih jedinica, Šeparović je rekao: ''Ključna stvar je bila da zakonodavac poštuje jednaku težinu biračkog prava u svim jedinicama i to je postignuto. Odluka je možda neobična, ali nije protuustavna. Svi zastupnici su zastupnici svih državljana RH, a ne pojedinih općina, gradova ili županija.''

Na pitanje je li Ustavni sud imao zahtjev da Zakon o izbornim jedinicama bude trajno rješenje, Šeparović je odvratio nije bilo takvih zahtjeva: ''Na snazi je dok ga Ustavni sud ili zakonodavac ne ukinu.''

Pročitajte i ovo Sve objasnili Oglasio se USKOK: Komentirao je li Pleslić nudio nagodbu ako optuži Turudića i jesu li oni izvor spornih poruka

Radnici HRT-a nemaju uvijek pravo na štrajk

''Ukinuli smo članak 43, stavak 3, Zakona o HRT-u kojim je propisano da kad HRT obavlja djelatnost, radnici HRT-a nemaju pravo na štrajk. Ova odluka donesena je jednoglasno'', kazao je Šeparović.

"Utvrdili smo da Ustav jamči svima pravo na štrajk, ali da se zakonom u javnim službama može ograničiti pravo na štrajk. Ne može se to ograničiti Zakonom ili odlukom ravnatelja. To ne može biti prepušteno kolektivnom ugovoru i zato smo taj zakon ukinuli. Odluka je donesena jednoglasno", rekao je.

Pročitajte i ovo Ivan Turudić Možemo! na Markovu trgu ostaje cijelu noć, reagirao HDZ: "Predlažemo Benčić da se veže lancima, igrokaz bi bio efektniji!"

Milanović nema ovlasti pri izboru šefa DORH-a?

Upitan kako gleda na izbor i Ivana Turudića kao kandidata za glavnog državnog odvjetnika, istaknuo je: ''Ustavni sud nema nikakve ovlasti kod postupka izbora glavnog državnog odvjetnika. Predlaže ga Vlada i bira Sabor. Ne bih volio kada bi DORH komentirao izbor sudaca Ustavnog suda pa ću se i ja suzdržati od komentara, a osobno mišljenje ću zadržati za sebe.''

Upitan ima li po Ustavu predsjednik Republike ikakve ovlasti pri izboru šefa DORH-a, Šeparović je rekao: ''Ako kažem da nema, a nema, može me se optužiti da prejudiciram nekakvu buduću odluku Ustavnog suda.''

''Ne vidim da bi predsjednik Republike imao zakonsku ili ustavnu ovlast u vezi izbora glavnog državnog odvjetnika'', kazao je Šeparović.

Pročitajte i ovo Nakon sastanka Plenković: "Stav cijele parlamentarne većine je da će podržati Turudića. To je bio politički udar na Vladu"

Većini ustavnih sudaca ističe mandat

U lipnju istječu mandati za 10 sudaca Ustavnog suda pa se postavlja pitanje, s obzirom na izbore pred nama, a za koje se još uvijek ne zna kada će biti, tko će birati nove suce - sadašnji ili novi Sabor i tko će kontrolirati regularnost izbora?

"Šest mjeseci prije isteka mog mandata obavijestio sam predsjednika Sabora o tome. Time je moja uloga završena, sve je u nadležnosti Sabora. Ako ustavni suci ne budu izabrani do 7. lipnja, po Ustavu im se produžuje mandat do izbora novih, ali najdulje na šest mjeseci", podsjetio je Šeparović.

Osvrnuo se na kraju i na činjenicu da sjednice Ustavnog suda RH nisu javne te opetovao: ''Nijedan ustavni sud u Europi ne dopušta da ne njegovim sjednicama budu prisutni mediji. To je zato da se osigura potpuna neovisnost sudaca i da se spriječi eventualno reklamiranje pojedinih sudaca u medijima. Proučili smo sve, toga nigdje nema, ali postoji mogućnost savjetodavnih rasprava, javnih rasprava...''

''Mi redovito objavljujemo priopćenja, dostupni smo svaki dan, vikendom... Uvijek objavljujemo dnevni red, zapisnik sa sjednica, sažetke... Znam što su mediji, nećete morati čekati osam dana da se objave odluke. Mi smo jedan od najotvorenijih ustavnih sudova u Europi. Ali nemojte, molim vas, tražiti od nas nešto što nema niti jedan ustavni sud u Europi. Ja vas molim, već sam dosadan, ali prihvatite moje objašnjenje", kazao je predsjednik Ustavnog suda.