Vlada bi trebala sredinom tjedna predstaviti reforme koje planira provesti ove i sljedećih godina. U 10-tak područja puno toga će se mijenjati, a mnoge interesne skupine u društvu mogle bi osjetiti učinak reformi.


Vladine mjere, kada se počnu provoditi zahvatit će sve interesne skupine. Počnimo s umirovljenicima.

Vezani članci Zdravko Marić Marić nakon sjednice Vlade: "Moja uloga u Vladi je u pravilu onaj koji govori - ne, ali suradnja s kolegama je sjajna" Očevid na Markovu trgu nakon pucnjave Nakon napada na policajce prostor Markova trga postaje štićeni prostor: Hoće li se moći na prosvjed i u crkvu?

Ubuduće će se u starosnu mirovinu umjesto sa 65 ići sa 67 godina, a u prijevremenu mirovinu umjesto 60 sa 62 godine. Za 50% smanjuje se broj zanimanja za benificirani radni staž. U ministarstvu smatraju da će to osigurati manji priljev umirovljenika jer je ovakav sustav neodrživ. Naravno, izazvat će se puno kritika umirovljeničke populacije.

Socijalni transferi

Tu su i socijalni transferi. Imovinski, odnosno dohodovni cenzusi postaju kriteriji socijalne naknade. Odnosno, ako imate kuću u centru Zagreba, vikendicu i primate socijalnu pomoć - za državu ste bogati. Rješenje je prodaja kuće ili vikendice jer socijalnu pomoć nećete primati. Utvrdit će se limit za socijalnu naknadu. Sada su neki od države, grada ili županije mogli dobivati novac. Praktički imali ste zanimanje socijalnih slučajeva. Država ne želi da neki primaju 5, 6 tisuća kuna, a da uopće ne žele tražiti posao. Smatraju u Vladi da će to smanjiti nepravilnosti.

Reforma javne uprave

Od ostalih reformi koje se pokreću je i ona javne uprave. Novi sustav plaća, jedan kolektivni ugovor za sve u javnoj upravi, smanjenje agencija i sustav e-građanin na kojem već sada možete preuzeti 30-ak dokumenata. Vlada želi da se sve što država proizvodi preuzima preko tog sustava. Tu je i sustav e-poslovanje za sve ljude koji se bave biznisom, država je spremna sve dokumente davati poslovnoj zajednici, a sve to, smatraju u Banskim dvorima, osigurao bi veću pravednost u politici plaća.

Država planira uvesti reda u svojim redovima. To dokazuju sljedeće reforme za koje kažu kako će za njih trebati vremena, neće biti lake i neće biti vidljive odmah.

Javne tvrtke

Što se tiče javnih tvrtki, profesionalni odabir članova uprava i nadzornih odbora, iz Banskih dvora žele profesionalizirati najveći dio tvrtki koje su od strateškog interesa. S druge strane, planira se uvođenje sustava nagrađivanja. Teško je vjerovati da netko tko je na tržištu vodi državnu tvrtku i bude plaćen kao saborski zastupnik. Ako dobro poslujete primit ćete bonus i godišnju nagradu. To, smatraju u Banskim dvorima, dovodi do kvalitetnijeg poslovanja javnih poduzeća jer će imati više prihoda kojima će se puniti državni proračun.

Reforme državne imovine

Reforma državne imovine podrazumijeva prodaju državnih stanova, prodaju udjela u nestrateškim trgovačkim društvima. Primjerice, država u ovom trenutku u 500-tinjak državnih tvrtki ima manje od 25% upravljačkih prava, što znači da o ničemu ne odlučuje. Zbog toga sve to ide na prodaju što bi, po procjenama Vlade dovelo do povećanja prihoda za 500 milijuna eura do kraja 2016. godine. Ostaje pitanje je li moguće, totalnom rasprodajom, ostvariti ovaj plan.

Do srpnja 2016. planiran je završetak spajanja zemljišnjih knjiga i katastra, pokrenuti upis vlasništva digitalnim putem čime se povećava pravna sigurnost u poslovanju s nekretninama. Znamo za probleme s investicijama, koliko šaltera treba obići da bi se izvadio gruntovni list. Sada bi to moglo ići brže preko online sustava koji bi omogućio skupljanje dokumentacije iz dnevnog boravka.

Novi porezi

Što se tiče novih poreza, njih će biti, ali i neće. Vlada je najavila kako će prije svega rasteretiti gospodarstvo - parafiskalnim nametima. I prethodna je vlada rasteretila poduzetništvo parafiskalnim nametima, a ova Vlada od 1. siječnja 2017. počinje smanjenje nameta za najmanje 330 milijuna kuna. U Banskim dvorima žele eliminirati 10 značajnih prepreka za poslovanje što je do sada predstavljalo najveći problem za dolazak velikih tvrtki. Tu spadaju objedinjavanja zemljišta kao i neki dokumenti koji su sada krajnje suvišni.

Jeste li znali da svake godine za benzinsku stanicu trebate izdati, odnosno tražiti 70 dokumenata od države? Za benzinsku stanicu svake godine - uistinu suludo.

Od 2018. nastupaju i novi porezi. Uvodi se porez na nekretnine kojeg je htjela uvesti i prethodna vlada, odnosno bivši ministar Linić koji u svojem naumu nije uspio. Sada treba vidjeti kakav će on biti, koliko će veliki biti jer mnogi Hrvati imaju i kuće i vikendice te strahuju da će ih novi porez dobro udariti po džepu. Iz Vlade tvrde kako to nikako neće biti udar na srednji sloj građana Republike Hrvatske.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr