Presude iz kojih Hrvatska mora izvući pouku

Posljednje dvije presude mogle bi promijeniti praksu domaćih sudova kod davanja naloga za prisluškivanje. Jedna takva odluka već je pala na Županijskom sudu - ona u slučaju Agram protiv Milana Bandića.

Pročitajte i ovo od 1992. do 1993. Sud BiH presudio: "Bivši član Predsjedništva BiH nije kriv za ratne zločine" Pitanje budućnosti Povijesna presuda pada u vodu? ''Signal koji se šalje je stvarno opasan''

Odvjetnica Milana Bandića i nakon 8 mjeseci čeka odluku Vrhovnog suda u slučaju Agram.

"S obzirom da je Uskok podnio žalbu na rješenje Župnijskog suda koje je u predmetu Agram izdvojilo te dokaze koji su pribavljeni prisluškivanjem i nadzorom telefona", kaže Jadranka Sloković.

I proglasilo ih nezakonitim. Županijski sud se, pri takvoj odluci pozvao na isti stav Europskog suda za ljudska prava u slučaju Dragojević protiv Hrvatske.

"Prema stavu obrane, radi se o neobrazloženim nalozima jer sudac istrage zapravo nije obrazložio zbog čega je ta mjera potrebna'', kaže Sloković.

Sad je stigla još jedna takva presuda iz Strasbourga - u slučaju Bašić protiv Hrvatske. Odluke koje hrvatski sudovi moraju uvažiti.

"U obje presude utvrđeno je kršenje ljudskih prava zajamčenih Konvencijom jer hrvatski sudovi nisu kvalitetno obrazložili svoja rješenja o provođenju tajnih mjera praćenja telefonskih razgovora", kaže Štefica Stažnik, zastupnica Hrvatske pred EU sudom.

Sudac Marin Mrčela kaže kako o konkretnim slučajevima ne može govoriti, ali Vrhovni sud će praksu Europskog suda bez dvojbe uvažavati. Navodi i da je riječ o predmetima starim 9 godina, a otad se praksa promijenila nabolje.

"Što ne znači da ne može još bolje i treba raditi na tome da ta obrazloženja budu što bolja jer sudac istrage mora preispitati navode podnositelja zahtjeva", kaže Mrčela.

Inače dolazi do kršenja prava na privatnost, a o tome, kako objašnjava ustavni stručnjak Mato Palić, suci moraju brinuti pri donošenju odluka.

"Moraju sadržavati dostatne i valjane razloge da osoba o čijim se pravima odlučuje zapravo točno zna zašto je donesena baš takva odluka kakva je i donesena'', kaže Mato Palić s pravnog fakulteta u Osijeku.

Odlučivanje o 1130 tužbi

U proteklih je 19 godina Europski sud odlučivao o 1130 tužbi protiv Hrvatske koja je pak morala isplatiti 30 milijuna kuna za naknadu štete i sudske troškove.

Odvjetnica Višnja Drenški Lasan kaže - Hrvatska iz ovih presuda Europskog suda mora izvući pouku.

"Da se vidi što treba možda na zakonodavnom nivou promijeniti ili u konkretnim slučajevima kod obnove postupka popraviti da se to ne bi ponavljalo jer to košta", kaže odvjetnica Višnja Drenški Lasan.

Navodi i da je od 315 donesenih presuda, u 257 njih utvrđeno da je došlo do povreda, i to u najviše slučajeva prava na pravično suđenje, a presude domaćih sudova pred europskim mogle bi, kaže i dalje padati.