Građanima će se OIB slati poštom u posebnim omotnicama s povratnicom i to od 12. siječnja, nakon što se umirovljenicima isplate mirovine preko pošte kako pritom ne bi došlo ni do kakvog poremećaja, objašnjava ministar financija Ivan Šuker.
Pročitajte i ovo
Po njegovim riječima, troškovi uvođenja OIB-a, zajedno s informatizacijom, neće biti veći od sto milijuna kuna, a bez informatizacije, odnosno vezano za slanje potvrda o OIB-u 30-ak milijuna.
OIB je jedanaestoznamenkasti broj (10 znamenki slučajnim odabirom i jedna kontrolni broj), identifikator za razmjenu podataka, a slučajnim odabirom brojeva štiti se privatnost osoba, što nije slučaj s jedinstvenim matičnim brojem (JMBG).
I prije nego što dobiju potvrdu o OIB-u, građani će taj podatak moći saznati na nekoliko načina - putem sms-a (na broj 61642, porukom sa svojim JMBG-om), web upitom ili dolaskom u Poreznu upravu po uvjerenje.
Djeci rođenoj nakon 1. siječnja 2009. OIB će se dodjeljivati upisom rođenja i matičar će, informatičkom razmjenom podataka s Poreznom upravom, roditeljima koji su došli upisati dijete odmah dati i potvrdu o OIB-u.
I sve će tvrtke koje će se osnovati nakon 1. siječnja 2009. dobiti OIB upisom osnivanja.
Dostava OIB-a građane neće ništa koštati, a OIB ne zahtjeva promjenu ni jednog važećeg osobnog dokumenta, nego će ih, primjerice osobne iskaznice, mijenjati tek kada važeća istekne i te će nove biti s OIB-om, naglasila je načelnica u Poreznoj upravi Marijana Vuraić Kudeljan.
OIB će omogućiti povezivanje i razmjenu podataka između službenih evidencija te bolji pregled nad imovinom građana i pravnih osoba, prilivom i tijekom novca. OIB je jedina sustavna mjera za borbu protiv korupcije i kriminala, ponovio je Šuker.
Važan za socijalna davanja
OIB će biti važan i za sustav socijalnih davanja, za njega se veže i participacija za udžbenike i sl., pri čemu će imovinski cenzus za ta davanja određivati za to nadležna resorna ministarstva.
Mogućnost da pregledaju sve podatke imat će samo točno određene osobe. Od početka siječnja 2009. bit će umreženo pet ključnih institucija - Porezna uprava, MUP, Središnji državni ured za upravu, sudski registri trgovačkih sudova i Državni zavod za statistiku. Tijekom 2009. bit će umrežena i Središnja depozitarna agencija, a zadnji će ući gruntovnica i katastar.
U prvoj godini sve će se evidencije voditi paralelno - s OIB-om i matičnim brojem, odnosno JMBG-om, a od 1. siječnja 2010. trebale bi ostati samo na OIB-u.
U Ministarstvu posebno ističu kako je jedno od osnovnih načela sigurnost i zaštita podataka upisanih putem OIB-a.
Neće svi moći vidjeti sve, svaka će državna institucija moći vidjeti ono što se nje tiče. Mogućnost da pregledaju sve podatke imat će samo točno određene osobe. U Poreznoj upravi osnovat će se poseban središnji registar i po točno određenom protokolu moći će se pogledati podaci, a znat će se i tko ih je pregledavao, ističe Šuker.
OIB će dobiti svi hrvatski državljani, kako oni koji žive u Hrvatskoj tako i hrvatski državljani koji žive u inozemstvu, a dobit će ga i svaki stranac koji u Hrvatskoj obavlja neku transakciju ili posao.
Iz Ministarstva najavljuju kako će s početkom 2009. sve informacije o OIB-u biti dostupne na webu - www.oib.hr, besplatnom telefonu 0800 1811, a 7. siječnja započet će i s velikom medijskom kampanjom o OIB-u - 'jednim ključem za mnoga vrata'.
Ističu i kako će se građanima kojima se ne uspije u prvom dolasku uručiti potvrda o OIB-u to pokušati učiniti još jednom, a ako ni to ne uspije vidjet će da li će se ići na ponovni pokušaj dostave poštom ili građane pozvati u Poreznu upravu.
