U zgradu nove škole sa sportskom dvoranom uloženo je 15 milijuna kuna, od čega je 70 posto, odnosno 10,6 milijuna financiralo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Zadarska županija 2,3 milijuna kuna i Grad Nin dva milijuna kuna. Pored navedenog, Nin je darovao i zemljište od 9.000 metara četvornih te izgradio infrastrukturu u sveukupnoj vrijednosti od osam milijuna kuna pa ukupna vrijednost ovog projekta iznosi 23 milijuna kuna.
Pročitajte i ovo
Tako je govorio Emil Ćurko, gradonačelnik Nina, 28. studenog 2008. godine, prilikom svečanog otvorenja Osnovne škole Petar Zoranić u Ninu.
Danas, ni devet godina kasnije, oko 150 učenika ove škole dvoranu koristi praktički na osobnu odgovornost. Krov na dvorani toliko prokišnjava da je uništen dio fasade i dvoranskog parketa, kao i unutrašnji zidovi. Fotografije koje pokazuju katastrofalno stanje u kojem se zgrada nalazi poslali su nam čitatelji ogorčeni što se apsolutno ništa nije učinilo da se problem sanira.
Ravnatelj nemoćan: "Ja sam samo korisnik"
Ljuti su na ravnatelja Tonćija Vukovića jer smatraju da ništa nije učinio da se krov popravi u garantnom roku. On, međutim, tvrdi da ništa ne može učiniti.
"Ja sam samo korisnik, a investitor je Grad Nin i, koliko znam, oni pripremaju tužbu i žalbe", kaže nam Vuković. Učenici i dalje koriste dvoranu, ali tek dijelove gdje je suho. Tvrdi da radi sve što je u njegovoj moći, ali ta moć, čini se, i nije baš velika.
"Stalno pitamo što je s tim, pa nam govore da će projekt biti gotov za deset dana. Onda deset dana prođe, pa nam kažu da će biti za 20 dana. Pa da će ići na tužbu. Najnovije je da će sve to predati Županiji", kaže Vuković.
Priznaje da su se problemi vidjeli odmah nakon izgradnje i da se pokušalo sve odmah riješiti, ali bez uspjeha.
Grad Nin: Nemamo novca, školu treba preuzeti Županija
Provjerili smo zbog čega ni Grad Nin dosad nije uspio riješiti problem, ali ni nakon razgovora s Jozom Mustaćem, pročelnikom upravnog odjela za komunalne poslove Grada Nina, stvari nisu bile puno jasnije.
Mustać kaže da ima pet, šest registratora dokumentacije o ovom slučaju, spominje i on pripremanje tužbe, ali priznaje da Grad to zapravo ne može riješiti.
"Grad Nin je ishodio dozvole, pa je to potom preuzelo ministarstvo. Županija je ta koja je projekt nakon završetka trebala preuzeti", kaže Mustać, no i kod njega je puno nepoznanica. Primjerice, ne zna koje je ministarstvo sada nadležno za to. Tada je, kaže, to bilo u nadležnosti Ministarstva prometa, (kojeg je tada vodio Božidar Kalmeta) no da je to kasnije navodno prebačeno u ministarstvo koje se bavilo obrazovanjem
"Najveći problem je što nemamo nikakav ugovor. Mi jesmo vlasnici škole, ali ugovor s izvođačem sklopilo je Ministarstvo prometa. Pokušali smo dobiti informaciju tko je to dalje preuzeo, ali odgovor nismo nikad dobili", kaže Mustać, koji tvrdi da nema ni podatke o tome koliko je sredstava u sve utrošeno te navodi kako su im uvijek slali samo kopije dokumenata, nikad originale.
A osim izgradnje, bilo je tu još troškova. Primjerice, angažirao se IGH za reviziju kojeg su potom slali u drugu firmu, a koja je potom rekla da revizija nije dobro napravljena. Možda bi na ovom mjestu bilo zgodno spomenuti da je škola građena u vrijeme vlada Ive Sanadera. Upravo je u srijedu iskaz na suđenju za Fimi mediju dao Petar Đukan, bivši direktor IGH, rekavši da je on osobno kampanju HDZ-ove kandidatkinje za predsjednicu Republike, Jadranke Kosor, financirao s četiri milijuna kuna koje je osobno predao na ruke Ratku Mačeku, tadašnjem Sanaderovom glasnogovorniku.
Bez uporabne dozvole
Kako bilo, Mustać kaže da su u gradskom proračunu predvidjeli nešto sredstava za skidanje krova, ali im za to treba građevinska dozvola. "A kako ćemo izvoditi radove na objektu koji nema dozvolu", dodaje Mustać. I doista, škola u čiji je projekt izgradnje uloženo 23 milijuna kuna, do danas nema uporabnu dozvolu.
Iako nije rekao koliko je novca grad osigurao za sanaciju problema, Mustać tvrdi da za zamjenu krovne konstrukcije na dvorani oni novca nemaju. "Prema procjenama to bi koštalo više od milijun kuna. Planirali smo nakon završetka škole otvoriti krov da se vidi što unutra možemo, da sve još jednom slikamo i pripremimo te da, ako se može, barem nešto zakrpamo. Ali kompletnu sanaciju ne možemo napraviti", kaže Mustać.
Novca ipak ima
Da bi novca, međutim, u gradskoj blagajni ipak moglo biti uvjeren je Tonći Pijaca, donedavni nezavisni gradski vijećnik. "Prije tri mjeseca je, praktički preko noći, donesena odluka da grad proda gradsko zemljište jednom trgovačkom centru. Zbog toga se morao mijenjati i prostorni plan, a grad je krajem prošlog mjeseca za to zemljište dobio 9,6 milijuna kuna", kaže Pijaca, koji je još prije četiri godine na prvoj sjednici Gradskog vijeća postavio pitanje dvorane.
"Odgovor gradonačelnika i nadležnih bio je da je to gradila tvrtka Projektgradnja koja je u međuvremenu propala i da će osnovati komisiju koja bi trebala proučiti situaciju. Dosad se ništa nije dogodilo", kaže Pijaca.
Tvrtka Projektgradnja, međutim, nije propala. Doduše, doista je bila na rubu propasti, pa je prije nekoliko godina pokrenut postupak predstečajne nagodbe, no onda je stigao, tada se činilo, spasitelj. Projektgradnju je kupio Agrokor, a tvrtka i danas posluje. Prema njihovom posljednjem izvješću, u 2015. godini su ostvarili više od 519 milijuna kuna prihoda uz čistu dobit od 10,6 milijuna kuna.
Međutim, s njima očito nema tko pregovarati jer, kako tvrde gradske vlasti, ne zna se ni koje je ministarstvo nadležno. A za to vrijeme će 150 učenika ninske osnovne škole preskakati rupe u parketu i sat tjelesnog odrađivati u kabanicama.
