Ilustracija
Ilustracija Foto: Getty Images

Na hrvatskim cestama više je od dva milijuna vozača, a 80 posto prometih nesreća događa se u naseljenim mjestima - najviše tijekom dana u srpnju i kolovozu. Stručnjak je objasnio s kojim je to dijagnozama izuzetno opasno sjesti za volan.


Specijalist  medicine rada i sporta iz Doma zdravlja Zagreb Zapad Damir Memić naveo je s kojim je dijagnozama opasno sjesti za volan vozila.

Prve su akutne psihoze, srčane aritmije sa sinkopom, epilepsija, posljedice srčanog i moždanog udara, katarakte…

1. Akutne i druge vrste psihoza – psihotična su to stanja slika u glavi s pogrešnim doživljajem stvarnosti i uvjerenosti u nešto, što u njoj nema uporište. Karakteriziraju ih osjećaj proganjanja, promatranja, glasovi koji se čuju, gubitak motivacije, socijalna povučenost. Oboljeli osjećaju da im se nešto smješta i slično.

2. Srčane aritmije sa sinkopom (nesvjestica) - riječ je o ubrzanom, odnosno usporenom nepravilnom radu srčanog ritma.

Ilustracija Ilustracija (Foto: Getty Images)

Ozbiljna je i iznenadna paroksizmalna tahikardija, koju izazivaju i određeni napori (kašalj, zatvor…).

3. Epilepsija - bolest čiji napadi s ili bez poremećaja svijesti ostavljaju ožiljke na mozgu. Kliničke su slike ovisno o vrsti napada brojne: od trzanja, grčenja, izvijanja glave, vrata, očiju do smetnji govora, pjene, sline na ustima. Vozačima već i bljeskanje svjetala može izazvati napade kao i zvukovi. Bolest mora biti stabilizirana da bi takva osoba mogla sudjelovati u prometu.

4. Katarakte (siva mrena) - staračke mrene opasnost su za vozače, posebno kad im vidna oštrina padne ispod 50 posto pa uzrokuje zamagljen vid. Zbog toga je posebna opasnost vožnja u sumrak i noću, navodi Revija HAK.

Vožnja Darka Milinovića Bivši ministar objavio snimku nove vratolomije, motorom jurio 260 na sat: "To morate doživjeti..."

5. Posljedice srčanog i moždanog udara - učestale glavobolje, omaglice, iskrenje pred očima, smetenost, dezorijentiranost prethode problemima s visokim tlakom i tranzitornim ishemičnim atakama (TIA), koje mogu rezultirati i kratkotrajnom oduzetošću, a u konačnici i moždanim udarom.

Bol u lijevoj ruci, gušenje, stezanje u prsima kao i probadanja oko srca slika su opasnih kardioloških teškoća koje nakon infarkta moraju biti dobro regulirane da bi se moglo sjesti za upravljač.

Opasna vožnja VIDEO Za dlaku izbjegli tragediju: "Klinci šalju srdačne pozdrave teti koja traži stvari..."

Osim navedenih dijagnoza, posebno je opasno za upravljač sjesti ako ste pospani. Istraživači s američkog sveučilišta UCLA i izraelskog sveučilišta u Tel Avivu su doznali da umor ima sličan utjecaj na mozak kao kad ste popili previše alkohola, piše Revija HAK.

Ilustracija Ilustracija (Foto: Getty Images)

Vrijeme spavanja i rizik od sudara:

  • Od 6 do 7 sati: 1,3 puta veći rizik od normalnog
  • Od 5 do 6 sati: 1,9 puta veći rizik od normalnog
  • Od 4 do 5 sati: 4,3 puta veći rizik od normalnog
  • Manje od 4 sata: 11,5 puta veći rizik od normalnog

Kad je o nesrećama riječ, zabrinjavajuće je, ističu iz HAK-a, da se 80 posto njih događa u naseljenim mjestima i to najviše u srpnju i kolovozu - tijekom danjeg svjetla.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju