Andrija Hebrang je ovog vikenda podigao pravu buru u javnosti kada je u emisiji Radija 101 izjavio kako bi umjetnu oplodnju dopustio samo ženama koje su u bračnoj zajednici jer bi inače dijete u startu bilo usklađeno za jednog roditelja.
Karmen Rivoseki-Simić, pravnica udruge Roda, upozorava da je reproduktivno pravo temeljno pravo građanina koje se nikako ne može ograničiti zakonom. Ističe da i zakon o ravnopravnosti spolova ne dozvoljava diskriminaciju na temelju spolova, kamoli po pitanju liječenja, kao što je to slučaj kod liječenja neplodnosti.
>> 'Samo za žene koje u trenutku začeća imaju partnera'
'Svi građani su porezni obveznici i ne smije im se zakonom ograničiti pravo na liječenje, pa tako niti na liječenje neplodnosti. Ako ćemo umjetnu oplodnju ograničavati na temelju toga ima li netko partnera ili nema, isto tako možemo ograničavati i na temelju plavih očiju. Ponavljam, svaki građanin ima pravo odlučiti hoće li imati dijete i s kime', rekla nam je Karmen Rivoseki Simić.
Rivoseki Simić upozorava da je još u Ustavu Jugoslavije bila odredba po kojoj svatko ima pravo na rađanje djece, koja je i danas u slovenskom Ustavu a koja je ispala iz hrvatskog ustava.
'Određivati smije li netko imati dijete ili ne je civilizacijski neprihvatljivo. Medicinski potpomognuta oplodnja bi trebala biti servis onima koji ne mogu začeti. Ako se Hebrang zalaže za Zakon o umjetnoj oplodnji neka samo u saborsku proceduru uputi prijedlog zakona iz 2004., tamo je sve rečeno. Tamo stoji i da žene bez partnera ako se liječe od neplodnosti mogu na umjetnu oplodnju. Tada je ministar zdravstva bio upravo Hebrang, što znači da si je sada sam skočio u usta', upozorila je pravnica udruge Roda. Karmen Rivoseki Simić kaže kako ne vjeruje da će ovaj prijedlog Zakona proći u Saboru s obzirom na veliki broj konzervativnih saborskih zastupnika. upozorava da je najgore to što nitko ne pita ljude koji imaju taj problem što misle i kako im je.
Jesu li druge obitelji manje vrijedne?
Maja Mamula iz Centra za ženske studije kaže da je ovaj Hebrangov koncept oca i majke s dvoje djece, povratak na jednu tradicionalnu obitelj, pri čemu se negiraju svi drugi oblici obitelji.
'Što je s tim svim drugim oblicima obitelji koje nisu rijetke? Ima različitih kombinacija, poput one gdje majka živi s djedom i bakom. Jesu li sve te obitelji manje vrijedne? Zašto udovica koja se više ne želi udavati ne bi smjela imati svoje dijete? Tko je taj tko može postaviti tako kruta pravila po pitanju tko može a tko ne smije imati dijete? Nedopustivo je postavljati takve zakonske norme', upozorava Mamula.
Mamula ističe da se u njemačkim školskim udžbenicima prezentiraju i obitelji samo s jednim roditeljem, udomiteljske obitelji i svi ostali oblici obitelji. U Hrvatskoj se i u reklamama i u udžbenicima samo prikazuje idealizirana obitelj koju čine otac, majka i dvoje djece, te Mamula napominje da se to brzo mora promijeniti.
'Sigurna sam da je većina djece iz Nazorove potekla iz obitelji s oba roditelje. I kad pogledate slučajeve obiteljskog nasilja, većinom su to unutra obitelji s oba roditelja. Nema smisla idealizirati tradicionalnu obitelj', kazala je Mamula.
Imaju vremena za žalbu
Sporna kava
ozbiljna prijetnja
