Umjesto da završe na tanjuru stranoga gosta, njihovo voće i povrće trune neobrano. Trgovci na velikom tržištu imaju veću i konstantnu ponudu. Hrvatska proizvodnja voća i povrća još uvijek je sezonska. Našega voća i povrća nema čitave godine na tržištu. Nemamo ni skladišnih kapaciteta. Tako da je trgovcima lakše uvesti. No, nameće se pitanje, ako mi već proizvodimo sezonski, zašto onda to ne iskoristimo i upravo u turističkoj sezoni ne plasiramo svoje proizvode na Jadran. To muči i naše povrtlare iz požeškoga kraja.
Dok turisti na Jadranu jedu uglavnom uvoznu hranu, slavonski poljoprivrednici svoje proizvode bacaju. Početkom turističke sezone Željku je propalo nekoliko tona kupusa. U srcu sezone ista stvar s lubenicama. 'Ministar turizma je iz seljačke stranke, a mi godinama ne možemo prodat svoje proizvode za hotele, a sve više i više imamo turista, a mi sve manje i manje prodajemo', rekao nam je Željko Šimić, povrtlar iz Bjeliševca.
Kad je nakupcima i prekupcima daleko dalmatinsko zaleđe, kako im ne bi bila daleka Slavonija, tješe se povrtlari Požeštine. 'A Tajland, Kina i druge zemlje nisu daleke i nije im problem dovest tu robu u Hrvatsku', ističe Dragutin Dukić iz koordinacije seljačkih udruga. Ako hrvatski gost jede španjolsku lubenicu, zašto ne bi španjolski gost pojeo hrvatsku.
'Bilo je pokušaja izvoza i oni su zadovoljni kvalitetom. Ali, nema šanse. Ne mogu oni subvencionirati svoje poljoprivrednike i ostaviti ih da propadnu. To bi bilo glupo', kaže Šimić. Hrvatska upravo to čini. Subvencionira poljoprivrednike i onda ih prepušta tržištu. Povrtlari od države traže strategiju proizvodnje. 'Koliko će se proizvoditi, što će se proizvoditi i da se utvrde cijene', dodaje Dukić.
'Proizvodnja koja oscilira i za čas stvara čepove, hiper produkciju. Tu bi se možda trebalo bolje organizirati', smatra Tomislav Pojer, povrtlar iz Cerovca. 'Ako misle da mi proizvodimo neka kažu i proizvodit ćemo. Ako misle da uvoze, neka neko uvozi, a mi ćemo sjesti u hladovinu i primati socijalnu pomoć', zaključio je Šimić. Nezaštićeno tržište dovelo je domaćeg proizvođača hrane u apsurdnu situaciju. Što manje proizvede, bit će zadovoljniji, jer će manje izgubiti.
Proizvođači pozivaju ministre poljoprivrede, turizma i gospodarstva da sjednu za stol i nađu izlaz. Kažu seljaci, trebalo bi subvencionirati hotele koji koji kupuju samo domaće proizvode. Povezivanje plave i zelene Hrvatske dugo je godina samo politička floskula. Ozbiljna strategija za takvo što ne postoji. Nažalost, na kraju turističke sezone plava će Hrvatska zbrajati dobit, a zelena gubitke.
