Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Nakon što su u Dnevniku Nove TV vidjeli reportažu u kojoj turisti na Jadranu jedu uglavnom uvoznu hranu, javili su nam se razočarani seljaci iz Slavonije. Njihovi proizvodi, tvrde, nisu skuplji od uvoznih, a ne mogu ih prodati.


Umjesto da završe na tanjuru stranoga gosta, njihovo voće i povrće trune neobrano. Trgovci na velikom tržištu imaju veću i konstantnu ponudu. Hrvatska proizvodnja voća i povrća još uvijek je sezonska. Našega voća i povrća nema čitave godine na tržištu. Nemamo ni skladišnih kapaciteta. Tako da je trgovcima lakše uvesti. No, nameće se pitanje, ako mi već proizvodimo sezonski, zašto onda to ne iskoristimo i upravo u turističkoj sezoni ne plasiramo svoje proizvode na Jadran. To muči i naše povrtlare iz požeškoga kraja.

Vezani članci HGSS spašavao turiste s litice - 3 Zapeli na stijeni okruženoj morem i ispod strme litice: Dizala se plima, puhala je bura pa je u akciju morao HGSS Turisti u Rovinju Rat za goste i kupce: Svađe i tučnjave od sjevera do juga, a turista ima dovoljno za sve. Lučki kapetan ima savjet za smirivanje situacije

Dok turisti na Jadranu jedu uglavnom uvoznu hranu, slavonski poljoprivrednici svoje proizvode bacaju. Početkom turističke sezone Željku je propalo nekoliko tona kupusa. U srcu sezone ista stvar s lubenicama. 'Ministar turizma je iz seljačke stranke, a mi godinama ne možemo prodat svoje proizvode za hotele, a sve više i više imamo turista, a mi sve manje i manje prodajemo', rekao nam je Željko Šimić, povrtlar iz Bjeliševca.

Kad je nakupcima i prekupcima daleko dalmatinsko zaleđe, kako im ne bi bila daleka Slavonija, tješe se povrtlari Požeštine. 'A Tajland, Kina i druge zemlje nisu daleke i nije im problem dovest tu robu u Hrvatsku', ističe Dragutin Dukić iz koordinacije seljačkih udruga. Ako hrvatski gost jede španjolsku lubenicu, zašto ne bi španjolski gost pojeo hrvatsku.

'Bilo je pokušaja izvoza i oni su zadovoljni kvalitetom. Ali, nema šanse. Ne mogu oni subvencionirati svoje poljoprivrednike i ostaviti ih da propadnu. To bi bilo glupo', kaže Šimić. Hrvatska upravo to čini. Subvencionira poljoprivrednike i onda ih prepušta tržištu. Povrtlari od države traže strategiju proizvodnje. 'Koliko će se proizvoditi, što će se proizvoditi i da se utvrde cijene', dodaje Dukić.

'Proizvodnja koja oscilira i za čas stvara čepove, hiper produkciju. Tu bi se možda trebalo bolje organizirati', smatra Tomislav Pojer, povrtlar iz Cerovca. 'Ako misle da mi proizvodimo neka kažu i proizvodit ćemo. Ako misle da uvoze, neka neko uvozi, a mi ćemo sjesti u hladovinu i primati socijalnu pomoć', zaključio je Šimić. Nezaštićeno tržište dovelo je domaćeg proizvođača hrane u apsurdnu situaciju. Što manje proizvede, bit će zadovoljniji, jer će manje izgubiti.

Proizvođači pozivaju ministre poljoprivrede, turizma i gospodarstva da sjednu za stol i nađu izlaz. Kažu seljaci, trebalo bi subvencionirati hotele koji koji kupuju samo domaće proizvode. Povezivanje plave i zelene Hrvatske dugo je godina samo politička floskula. Ozbiljna strategija za takvo što ne postoji. Nažalost, na kraju turističke sezone plava će Hrvatska zbrajati dobit, a zelena gubitke.