Saborski odbor za pravosuđe odlučio je idući tjedan pozvati svih petero kandidata za predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda. Nakon pritiska oporbe HDZ je pristao o kandidatima odlučivati na temelju intervjua, a ne samo programa.


Sazvat će se nova sjednicu na koju će biti pozvati svih petero kandidata za predsjednika Vrhovnog suda kako bi ih mogli saslušati i nakon toga donijeti odluku koja je za ustavnog predlagatelja, predsjednika RH, neobvezujuća.

Vezani članci Zlata Đurđević Zlata Đurđević dobila jedan glas: Vrhovni sud raspravljao o kandidatima za predsjednika, nitko nije dobio pozitivno mišljenje Zlata Đurđević Nastavlja se rat premijera i Milanovića oko izbora šefa Vrhovnog suda, iz Vlade poslali priopćenje o programu Zlate Đurđević

Kandidati su, podsjetimo, Zlata Đurđević, Lana Peto Kujundžić, Šimo Savić, Snježana Rizvan i Boris Vuković.

Dio zastupnika dolaskom je iznenadila predsjednikova kandidatkinja Zlata Đurđević, koja je rekla kako je u Sabor stigla u funkciji vanjske članice Odbora, a ne kandidatkinje.

„Ako me Sabor ne izabere, neću se javiti na novi javni poziv DSV-a za predsjednika Vrhovnog suda. Ja sam se zaista svim svojim znanjem, integritetom i odgovornošću stavila na raspolaganje i predsjedniku države i Saboru. Ako oni to ne podrže, na drugi poziv se neću javljati. Imam svoje zanimanje i radno mjesto koje me u potpunosti ispunjava i zaista nemam potrebe dalje sudjelovati u političkim procesima“, izjavila je Zlata Đurđević novinarima nakon sjednice Odbora za pravosuđe na kojoj je sudjelovala kao vanjska članica.
 

Suci Vrhovnog suda održali sjednicu

Suci Vrhovnoga suda Republike Hrvatske na Općoj su sjednici 18. svibnja 2021. razmotrili ozračje u javnosti u odnosu na sudbenu vlast te smatraju potrebnim o svojim pogledima obavijestiti javnost.

"Medijski je prostor uglavnom prepušten pojedincima koji s minimalnim ili nikakvim iskustvom u radu sudova iznose sračunate i krute stavove o funkcionalnosti sudbene vlasti te o stručnim i moralnim deficitima navodno široko rasprostranjenim među pravosudnim dužnosnicima. Takve stavove na temelju nepotpunih i površnih dojmova primjerenih laičkoj razini, bez utemeljenosti u ozbiljnim i cjelovitim raščlambama, možemo čuti od predsjednika Republike Hrvatske, pojedinih zastupnika u Hrvatskom Saboru, akademske zajednice te odvjetnika", navodi se u priopćenju sa sjednice.

Navode da je u optjecaju i velik broj posve neprimjerenih i omalovažavajućih stilskih figura i izričaja koje svojom agresivnošću prikrivaju nedostatak stručnosti i otkrivaju nedostatak odgovornosti i ozbiljnosti. To ima vrlo ozbiljne posljedice.

U sudbenoj vlasti negativne pojave

Zato suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske ističu sljedeće.

"U sudbenoj vlasti Republike Hrvatske postoje negativne pojave koje trebaju biti iskorijenjene. Odgovarajuće promjene trebaju omogućiti stvarno mogući napredak bez nasumičnog i neodgovornog eksperimentiranja. Smatramo nedopustivim u javnom prostoru poticati i promicati opću netrpeljivost prema sucima prikazujući ih kao izoliranu hedonističku zajednicu koja je dovoljna sama sebi i ne odgovara nikome. Upravo suprotno, za svoj rad suci prije svega odgovaraju u postupku u povodu pravnih lijekova. Osim toga, suci odgovaraju javnosti, ali i u stegovnom, građanskom i kaznenom postupku u skladu sa zakonom. To je vidljivo iz dovršenih postupaka ali i postupaka koji su protiv pojedinaca iz sudačke sredine u tijeku", poručuju u priopćenju.

"Stoga su netočne ponovo aktualizirane teze da je sudbena vlast postala 'autonomna i izolirana, strukovna ili cehovska organizacija koja sama sebe bira, i to na temelju kriterija koje sama postavlja i sama se ocjenjuje, sama sebe obrazuje i ispituje, zatim sama sebe stegovno progoni te se sami razrješuju' (prof. dr. sc. Zlata Đurđević). Zamisli o potrebi reduciranja postignute neovisnosti i samostalnosti sudbene vlasti u suprotnosti su s Ustavom Republike Hrvatske koji propisuje neovisnost i samostalnost sudbene vlasti. Istovremeno, takve su teze izravno suprotne pravnoj stečevini Europske unije koju smo se obvezali poštivati pristupajući Europskoj uniji", dodaje se u priopćenju.

"Potpuno se zanemaruje da u svojem djelovanju sudovi u zakonima propisanim postupcima primjenjuju propise koje donosi Hrvatski sabor, a ne sudovi. Propise koji uređuju organizaciju sudova i materijalni položaj sudaca ne donose suci, nego opet Hrvatski sabor. Materijalne uvjete za rad sudova osigurava Ministarstvo pravosuđa i uprave (izvršna vlast). Sudovi i suci nemaju materijalnu i financijsku neovisnost, a osnovna mjerila te postupak za izbor sudaca i prestanak njihove dužnosti također uređuju propisi koje donosi zakonodavna vlast", navode.

Pretjerivanje u kritiziranju dovodi do tendencioznih krajnosti

Upozoravaju da pretjerivanje pojedinaca u neutemeljenom kritiziranju dovodi do opće sklonosti javnosti tendencioznim krajnostima.

"To je možda posljedica nedostatka iskustva i znanja koje se stječe radom na sudovima ili nedostatka potpunog poznavanja rada sudaca, ali i želje aktera javnog života za postizanjem popularnosti u političkom okruženju, računajući na to da profesionalni položaj sucima nalaže načelnu suzdržanost u konfliktima koji se događaju u javnom životu", navode.

"Većina sudaca u Republici Hrvatskoj svoj integritet svakodnevno dokazuje poštenim naporima da svojim radom zakonito i pravedno razrješavaju konkretne, često vrlo složene činjenične i pravne probleme i odnose s dramatičnim učinkom na aktere tih odnosa. Pritom su suočeni s pritiscima, osnovanim i neosnovanim kritikama sudionika u tim odnosima te s medijskom pozornosti", ističe se u priopćenju.

"Smatramo da pravo na kompliment integriteta imaju prije svega ti suci prema kojima se u javnom prostoru ne pokazuje nikakvo poštovanje te ih se umjesto toga vidi kao nečije 'podobnike'. Nikome ne osporavamo pravo na slobodno mišljenje i izražavanje, ali od državnih dužnosnika i drugih sudionika koji smatraju da svojim promišljanjima mogu doprinijeti napretku našega društva (uključujući i sudbenu vlast), očekujemo da taj doprinos daju prije svega tamo gdje ih određuje njihov profesionalni položaj (položaj u zakonodavnoj ili izvršnoj vlasti, fakulteti itd.), a ne destruktivnim javnim istupima, bez suvislih zamisli o tomu što i kako treba poduzimati", navode.

Na kraju priopćenja navode da se Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske poziva na Mišljenje broj 18 tijela Vijeća Europe - Savjetodavno vijeće europskih sudaca pod naslovom 'Položaj sudbene vlasti i njezin odnos s drugim državnim vlastima u modernoj demokraciji' gdje je u točki 52. rečeno: "Političari i ostale osobe na javnim položajima u državama članicama često u komentarima zahtijevaju da se ovlasti sudstva ograniče ili pokazuju malo razumijevanja za ulogu neovisnog sudstva. Takvi se komentari upućuju posebno tijekom izbornih kampanja kad su odluke o ustavnim pitanjima donesene ili u slučajevima koji su u tijeku. U načelu sudbena vlast mora prihvatiti da je kritika sastavni dio dijaloga između triju državnih vlasti i društva u cjelini. Međutim, prema mišljenju CCJE-a, postoji jasna granica između slobode izražavanja i zakonite kritike s jedne strane te nepoštovanja i nepriličnog pritiska na sudbenu vlast s druge strane".

"Političari ne bi smjeli upotrebljavati simplicističke ili demagoške argumente za upućivanje kritika sudbenoj vlasti tijekom političkih kampanja samo kako bi iznijeli neke argumente ili kako bi skrenuli pažnju sa svojih nedostataka. Ni pojedinačni suci ne bi smjeli biti napadnuti osobno. Političari nikad ne smiju poticati nepoštovanje sudskih odluka, a kamoli nasilje nad sucima, kao što je bio slučaj u nekim državama članicama", smatraju.

"Izvršna i zakonodavna vlast imaju obvezu pružiti svu potrebnu i odgovarajuću zaštitu kad su funkcije sudova ugrožene napadima ili zastrašivanjima usmjerenima na članove sudbene vlasti. Kada političari upućuju neuravnotežene kritične komentare, to se smatra neodgovornim ponašanjem i uzrokuje ozbiljne probleme jer se na taj način povjerenje javnosti u sudbenu vlast može nehotice ili namjerno narušiti. U takvim slučajevima sudbena vlast mora naglasiti da je takvo ponašanje napad na ustav demokratske države i na zakonitost druge državne vlasti. Takvim se ponašanjem također narušavaju međunarodne norme", dodaje se u priopćenju.

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju