Autoindustrija (Foto: Getty Images)
Autoindustrija (Foto: Getty Images)

Nikada veći trgovinski sporazum Europska unija nije pregovarala nego onaj za kojeg su nedavno glasali eurozastupnici. Kako Hrvatska može zagrabiti dio tog kolača, pitali smo ekonomske analitičare i Hrvatsku gospodarsku komoru.


Ukidanje carina na japanske automobile, otvaranje japanskog tržišta europskim poljoprivrednicima i proizvođačima hrane samo su neke od pogodnosti koje će Europljanima biti na raspolaganju temeljem Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana.

Nešto više od 600 milijuna stanovnika među kojima su i građani Hrvatske dio su gotovo 40% svjetske trgovine.

Iako je Hrvatska mala ekonomija, moći će ugrabiti dio tog kolača. Ekonomski analitičar Damir Novotny vidi nekoliko prilika koje bismo u okviru toga sporazuma mogli iskoristiti.

Vezani članci Marijana Petir (Foto: Davor Puklavec/PIXSELL) Veliki ugovor s Japanom: ''U zaštiti više od 200 europskih oznaka zemljopisnog podrijetla nema niti jednog hrvatskog proizvoda'' Donald Trump i Kim Jong Un (Foto: AFP) Trumpova administracija višim carinama pojačava trgovinski pritisak na Kinu

''S obzirom na logistički položaj luka ili budućih luka, moglo bi se dogoditi da se jedan dio tog pojačanog prometa preusmjerava preko jadranskih luka, pa tako i preko hrvatskih. To bi bilo svakako dobro za hrvatske logističare i lučke operatere i prijevoznike koji bi mogli od toga profitirati. Izvoz bukove rezane građe jedna je od najvećih izvoznih stavaka hrvatskih poluproizvoda prema japanskoj industriji namještaja. Taj se izvoz iz godine u godinu povećava, tako da se može očekivati i u tom smjeru direktan utjecaj tako velikog sporazuma na hrvatsku ekonomiju'', kaže Novotny.

Prilika za zadržavanje obrazovanih hrvatskih inženjera

Za ljubitelje japanskih vozila primamljivo zvuči stavka ukidanja carina na uvoz. Naime, carine EU-a za automobile tijekom prijelaznog razdoblja od sedam godina postupno će se ukinuti.

''Japanski automobili nisu osobito prisutni na hrvatskom tržištu, ali hrvatska Vlada mogla bi iskoristiti taj sporazum za privlačenje japanskih investicija, tako da se sklapaju automobili u Hrvatskoj negdje gdje bi to bilo logistički povoljno za distribuciju u srednjoj i istočnoj Europi. To bi moglo imati smisla. Mađari, Česi i Slovaci iskoristili su kontakte s korejskom autoindustrijom i omogućili velike investicije u autoindustriji. Hrvatska je jedina zemlja koja nema autoindustriju u Europskoj uniji i takav bi sporazum mogao imati koristi za Hrvatsku, odnosno olakšao bi dogovore vezane za japanske investicije u neki pogon za montažu na području Hrvatske'', kaže Novotny.

Podsjeća da u Velikoj Britaniji imaju pogone za montažu japanskih vozila, ali Britanci izlaze iz Europske unije, pa i tu Hrvatska može iskoristiti mogućnost, naročito zbog svog visokoobrazovnog kadra.

''U autoindustriji danas jeftina radna snaga nije toliko važna koliko je važna kvaliteta ljudi koji upravljaju tim pogonima, inženjerski kadar. Hrvatska ima relativno kvalitetno visoko obrazovanje inženjera. Imamo potencijala za razvoj tih ljudskih resursa koji su važni u autoindustriji. S te strane imamo prednosti. Danas autoindustrija više ne ovisi o jeftinoj radnoj snazi, nego o kvalitetnoj, tako da se u tom smislu Hrvatska može ponuditi japanskom tržištu. Japanci su inače najveći proizvođači automobila na svijetu s obzirom na broj stanovnika. Ogromni su. Imaju pogone i u Americi i u veliko Britaniji u EU. Uz snažniji diplomatski napor i okvir koji nudi tako veliki bilateralni sporazum sigurno bi se moglo to pitanje otvoriti'', rekao je.

Ekonomski analitičar Luka Brkić napominje da s obzirom na to da je Europska unija carinska unija, znači da uvoz automobila iz Europske unije nije unutar sebe opterećen nikakvim carinama, pa otvaranje europskog tržišta japanskim automobilima znači da će japanski automobili postati konkurentniji.

Možemo zaključiti da će se povećati potražnja i za japanskim automobilima, a pažnju na utjecaj toga na europsku automobilsku industriju skrenuo je Europski parlament, koji u srijedu glasa o tom sporazumu. Oni pozivaju Europsku komisiju na praćenje trendova u trgovinskim tokovima automobilske industrije kako bi se predvidjela svaka vrsta destabilizacije europskog tržišta i riješila situacija u tim slučajevima. Ističu, međutim, da se znatan broj japanskih vozila koja se prodaju u EU-u također i proizvodi u EU-u.

Što se tiče hrvatskog profita iz ovog sporazuma, Brkić ističe da Hrvatska kao članica EU-a može ponešto profitirati od toga na polju politike i ekonomije, premda naši bilateralni odnosi nisu toliko veliki da bi Hrvatskoj dodatno dali neki značajni poticaj.

''Nešto poticaja može dati u smislu trgovine. Hrvatska ima barem mogućnost tražiti i svoje mjesto pod suncem koje bi bilo malo povoljnije nego što je bilo do sada. No nešto presudno to neće utjecati na Hrvatsku. Naši su najveći vanjskotrgovinski partneri zemlje u Europskoj uniji i zemlje u regiji. Sve drugo je ipak rubno'', rekao je Brkić te dodao da se teorijski to može promijeniti u smislu da hrvatski proizvođači više izvoze u Japan.

''Suočavamo se s problemima unutarnje prirode našeg ekonomskog sustava, deriviranih ekonomskih politika i svega čime je bremenito hrvatsko društvo'', podsjeća Brkić na mane naše države.

Hrvatska tuna u Japanu

Brkić napominje da što se tiče konkretno izvoza roba u Japan, treba uzeti u obzir visoke troškove transporta. Osim toga, napominje, japansko je tržište izuzetno zahtjevno tržište po nizu parametara, primjerice tehnološki superiornim proizvodima. No nešto ipak možemo ponuditi.

''Japan kupuje puno tune iz Hrvatske. To je biznis koji doživljava ponovno svoj procvat. Jadranska je tuna visokokvalitetna. Po mom sudu, možemo u Japanu, ali to ne vrijedi samo za Japan, tražiti male niše, s obzirom na to da smo mali. Mi ne možemo imati velike serije jer smo premali po svemu. Niše na kojima se možemo probiti i zauzeti taj dio tržišta i održati se jer imamo ekskluzivan proizvod. Primjer tune jedan je od takvih ekskluzivnih proizvoda koji ima veliku potražnju na japanskom tržištu i praktički je nemoguće proizvesti je u ovom trenutku onoliko koliko bi Japan kupio'', primjer je robne razmjene koju Hrvatska već ima s Japanom i koja bi ovim sporazumom mogla još više živnuti.

Sporazum s Japanom sadržava posebno poglavlje o malim i srednjim poduzećima kako bi im se omogućilo da maksimalno profitiraju od sporazuma, tako da prilike na ovom iznimno potrošačkom tržištu neće imati samo velike korporacije nego i manja poduzeća.

Do sada velike barijere za europske proizvode

U Hrvatskoj gospodarskoj komori ističu otežavajuće okolnosti prilikom izvoza u Japan koje će ovim sporazumom biti olakšane.

''Do sada su procedure za plasiranje određenih proizvoda na japansko tržište imale značajne barijere ne samo po visini carinskih stopa već i u smislu potrebnih dodatnih testiranja, certifikata, tehničkih specifikacija i sl. te su značajno pridonosile trošku poduzetnika pri pristupanju tom tržištu. Sporazumom o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana spomenute barijere značajno će se smanjiti, posebno primjerice za određene prehrambene proizvode, što će u konačnici olakšati pristup japanskom tržištu. Ukidanje ili smanjenje carinskih stopa svakako daje prostora za promjenu krajnje cijene za kupca, ali teško je odrediti hoće li se to zaista dogoditi i u kojoj mjeri s obzirom na to da je formiranje cijena proces na koji utječu odluke i prodavatelja i distributera i trgovaca'', odgovaraju u HGK-u na upit portala DNEVNIK.hr.

Dodaju da je najznačajniji izvozni hrvatski proizvod u Japan tuna te se smanjenjem carina na druge prehrambene proizvode, koji su imali značajno visoke carinske stope, otvara mogućnost izvoza i drugih prehrambenih proizvoda. No treba uzeti u obzir da kada se radi o prehrambenim proizvodima potrebni su dodatni certifikati nadležnih institucija koji uobičajeno prate izvoz.