Svi ga vole, djeca u njemu posebno uživaju, no baš su ona u najvećoj opasnosti. Savjeta je mnogo, ali jedan je ključan.
Zbog ljetnih temperatura građani će sve češće osvježenje od vrućina i sparina tražiti u kupanju na rijekama, jezerima, moru i bazenima. No važno je ne zanemariti opasnosti koje prijete da bi se izbjegle tragedije, stoga HZJZ upozorava na važne preporuke.
Zemlja mora, rijeka i jezera, ali ne i plivača
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine gotovo četvrt milijuna ljudi izgubi život zbog utapanja, a gotovo 82.000 njih su djeca u dobi od jedne do 14 godina.
U Hrvatskoj u posljednjem desetljeću od slučajnog utapanja godišnje u prosjeku umre 85 osoba, podaci su Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), koji upozorava i da je utapanje nedovoljno prepoznato javnozdravstveno pitanje koje pogađa sve zemlje i regije.
Premda je Hrvatska mediteranska zemlja, između 40 i 70 posto djece ne zna plivati, a upravo je prevencija ključna, i to pogotovo kada su djeca u pitanju, a plivanje ima mnogobrojne benefite za fizičko i mentalno zdravlje.
Skupine izložene povećanom riziku od utapanja
- mala djeca
- neplivači
- osobe muškog spola
- osobe koje boluju od određenih kroničnih bolesti
- osobe koje su konzumirale alkohol
- osobe koje se kupaju u rijekama i jezerima
Stalan nadzor djece u vodi
Manja djeca mogu se utopiti u vrlo maloj količini vode - svega nekoliko centimetara visine, u kratkom razdoblju.
Trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima. Stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba jedno je od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male djece.
"Nama je usađeno da mislimo kad se netko utapa da maše rukama, nogama, da viče, da zove upomoć. To je nažalost potpuno netočno jer djeca se utapaju tiho i brzo. Dok je graja, dok je šušur, dok je smijeh, sve je u redu. Kad nastane tišina, to bi trebao biti znak taj tren da se nešto događa. Ono što predstavlja problem su nagle dubine. Skokovi u mutnu vodu kojoj ne poznajemo dno. To nije hrabrost, to je ludost, to je glupost i to treba u svakom slučaju izbjegavati jer osim što se ljudi utapaju imamo i trajne invalide", upozoravaju stručnjaci.
Sekundarno i suho utapanje
No dijete, ali i odrasla ili starija osoba ne mora biti u dubokoj vodi jer do utapanja, osim gušenjem vodom, može doći i kada udahnuta voda uzrokuje grčenje i stezanje glasnica te blokira dišne puteve.
Naziv za takvu vrstu je suho te sekundarno utapanje, a simptomi ili znakovi prisutni su odmah ili nakon nekoliko sati stoga je važno znati prepoznati simptome.
Zaštita prilaza bazenima i kontejnerima za vodu
Djeci je potrebno onemogućiti slobodan pristup bazenima, kontejnerima s vodom i drugim izvorima vode. Bazeni trebaju imati dovoljno visoke zaštitne ograde.
Sigurnosni poklopci na kontejnerima s vodom, bunarima i drugim sličnim mjestima trebaju biti zaključani i osigurani od pristupa djece. U dvorištima u blizini kuća ne smiju se ostavljati kontejneri ili veće posude koje se mogu napuniti vodom.
Svladavanje vještine plivanja
Naučeno plivanje smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88 posto. Djecu koja su završila obuku plivanja potrebno je i dalje stalno nadzirati i pomagati u svladavanju i usavršavanju plivanja.
Osim škola i tečajeva plivanja za djecu organiziraju se i tečajevi plivanja za odrasle. Odrasle osobe koje nisu dobri plivači trebaju se kupati u plitkom dijelu i pod nadzorom drugih iskusnijih plivača.
Također je važno istaknuti da znanje plivanja podrazumijeva više od održavanja na površini vode. Koja je idealna dob za početak učenja plivanja, koje radnje moraju prethoditi ulasku u vodu i kako se nositi s dječjim strahom od vode, samo su neka od pitanja koja prolaze glavom mnogih roditelja, a odgovore je najbolje potražiti kod stručnjaka.
Nošenje sigurnosnog prsluka
Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi, visini i težini te biti pod stalnim nadzorom.
Mogu koristiti i sigurnosne pojasove ili rukavice, no prilikom njihove upotrebe potreban je dodatan oprez jer ne pružaju visok stupanj sigurnosti kao prsluk.
Sigurnosni prsluk preporučuje se prilikom vožnje na čamcima ili drugim plovilima kod svih osoba, djece i odraslih.
Kupanje u rijekama i jezerima pod posebnim oprezom
Kupanje u rijekama i jezerima treba biti pod povećanim oprezom zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza u dubinu te struja i virova.
Poznavanje mjera sigurnog ponašanja u vodi
Kupanje i plivanje osim zabave nose i rizik od utapanja. Stoga svi trebaju usvojiti mjere sigurnog ponašanja u vodi:
- ulaziti postupno u vodu
- plivati u društvu
- ne skakati u vodu, posebno ne skokom na glavu
- ne zadržavati dugo dah pod vodom.
Preporuka je da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka, već najmanje dva sata nakon jela.
Oprezno ronjenje
Prilikom ronjenja na dah ne smije se predugo zadržavati dah niti hiperventilirati (ubrzano forsirano disati) prije uranjanja. Potrebno je poznavati i primjenjivati osnovna pravila sigurnog ronjenja. Treba uvijek roniti u paru.
Plivanje pod posebnim oprezom za osobe koje boluju od kroničnih bolesti
Osobe koje boluju od kroničnih, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju.
No treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja. Osobe koje boluju od epilepsije trebaju se u pravilu kupati u društvu drugih osoba pod posebnim oprezom.
Izbjegavanje konzumacije alkohola
Alkohol povećava rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih utjecaja, uključujući poremećaj svijesti, smanjenje kontrole rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu.
Poznavanje osnovnih mjera spašavanja i oživljavanja
Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače, stoga se preporučuje da se spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepusti osobama koje su obučene za to. Ako takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom.
Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje i slično. U slučaju potrebe treba što prije započeti s osnovnim mjerama oživljavanja i pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Da bi se izbjegli tragični i nepoželjni događaji, i policija i stručnjaci savjetuju i upozoravaju da je potrebno pridržavati se još nekih preporuka radi sigurnosti u vodi.
Koristite uređena kupališta pod nadzorom
Ponajprije apeliraju da građani za kupanje koriste prvenstveno uređena kupališta koja su pod nadzorom, a ne rijeke, jezera ili šljunčare koji nisu uređeni za kupanje i nisu pod nadzorom stručnih službi.
Rijeke su najopasnije jer su protočne, imaju često virove i usjeke i često mijenjaju svoj tok. Jezera imaju nagle promjene dubine i temperature, odnosno voda je u jezeru na površini toplija, a u dubini je hladnija.
Velik problem kupačima ponekad predstavlja i raslinje o koje se zapletu pa se zbog panike do koje može doći mogu i utopiti. Također, tu su i brojne druge nepredvidive posljedice, poput slomljene kralježnice, vrata ili noge nakon skakanja na glavu.
Savjeti za sigurno kupanje
- Prilikom izbora plaža odaberite onu koja je ograđena s morske strane plutačama koje predstavljaju psihološku granicu i označavaju prostor na kojem je kupanje dopušteno.
- Ako plaže nisu osigurane plutačama, ne plivajte na udaljenosti većoj od 100 metara od obale.
- Koristite uređene plaže, na kojima postoji spasilačka služba.
- Ne plivajte na prostorima koji inače predstavljaju plovni put (između otoka).
- Ne skačite u more sa stijena i drugih mjesta koja nisu uređena za skakanje ili je skakanje zabranjeno.
- Prilikom kupanja pratite uvjete na moru, posebice ako se kupate na stjenovitim plažama, gdje nailazak valova može dovesti do ozljeđivanja kupača.
- U slučaju velikih valova ne izlazite na otvoreno more i ne udaljavajte se daleko od obale.
- Ne izlažite se predugo jakom suncu i ne ulazite u hladnu vodu vrući.
- Roditelji, ako koristite plaže na kojima nije osiguran ulazak u more, obvezno budite uz svoju djecu kako se ne bi ozlijedila pri ulasku u more.
- Ne plivajte u susret motornim čamcima, brodovima, gliserima i vodenim skuterima.
- Ako u vodi primijetite nekoga u nevolji, odmah pružite ili potražite pomoć, pozovite policiju na 192.
