U Hrvatskoj - premda smo Mediteranska zemlja - između 40 i 70 posto djece ne zna plivati, a utapanje je, nakon prometnih nesreća, drugi vodeći uzrok smrti kod djece.

Galerija Krešimir Šamija, ravnatelj Uprave za sport, i Srna Bijuk Krešimir Šamija, ravnatelj Uprave za sport Spašavanje na plaži - 1 +0 Spašavanje na plaži - 2

Godišnje u Hrvatskoj od slučajnog utapanja umre oko 90 ljudi. Da bi se nesreće spriječile, trebamo znati pomoći jedni drugima. A tu su i spasioci, čija je misija jasna. A trebali bi biti na svakoj plaži s kupačima.

Razlozi za utapanje, kažu spasioci, su razni. Konzumacija alkohola, skok s visine u neprovjerenu dubinu, plivačko neiskustvo... sve to može kumovati nesreći. Pa je ključno za prevenciju - znati plivati. "Često se ljudi precijene oko svog znanja plivanja, odu duboko plivati, precijene se, onda završe na bovama, pa ne mogu doplivati natrag", rekao je spasilac na plaži Kolovare Duje Grgić reporterki Dnevnika Nove TV, Sanji Jurišić.

Znanje plivanja podrazumijeva više od održavanja na površini vode. "Znati plivati znači sigurno isplivati 25 metara, okrenuti se, sigurno skočiti u vodu...Postoje neki kriteriji oko toga što znači znanje plivanja", rekla je voditeljica spasilačke službe HCK-a Silvana Radovanović.

Porazne statistike

U suradnji s Crvenim križem, na godinu se u školama plivanja, plivati nauči oko 5000 malih plivača. A tko je dobar plivač, "u mravinjaku" poput onoga na zadarskoj plaži Kolovare, teško je detektirati. No, i u Hrvatskoj, iako nema službene statistike, podaci koje vode Županije kažu: između 40 i 70 posto djece ne zna plivati - pa je krajnje vrijeme da se te brojke promijene.

Jasno je da se nešto treba promijeniti ako je utapanje drugi vodeći uzrok smrti djece u Hrvatskoj. Novinarka Srna Bijuk je na bazenu Mladosti u Zagrebu razgovarala s ravnateljom uprave za sport nadležnog ministarstva Krešimirom Šamijom koji smatra da je plivanje osnovna djelatnost koju bi svi trebali savladati..

"Iako nema službenih podataka, u nekim gradovima 26 posto djece ne zna plivati, dok se ta brojka u drugim gradovima penje sve do 70 posto. Ministarstvo znanosti u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta tijekom posljednje 3 godine provode projekt "Hrvatska pliva". Taj projekt provode udruge i sportski klubovi, a u tom je razdoblju plivati naučilo 18 tisuća osoba, od čega 14 tisuća djece", rekao je Šamija. 

Ilustracija Ključan je bio pucanj u zrak: Policajci spasili život plivačici koja se utapala

Ilustracija - 5 Kupanje mnoge veseli, ali opreza nikad dosta: Roditelji pogotovo trebaju pripaziti na jednu stvar

On smatra da bi svako dijete u Hrvatskoj trebalo znati plivati. Škola je jedino mjesto koje može okupiti svu djecu - ako je odgovornost na klubovima, postoji pitanje toga hoće li roditelji prepoznati to kao bitnu stvar za svoje dijete. Po meni je to civilizacijsko pitanje, pitanje opće kulture", dodao je.

Budući da nemaju svi gradovi potrebnu infrastrukturu, dio odgovornosti je i na državi. "Dakle, infrastruktura je javna potreba lokalnih zajednica. Ministarstvo sustavno ulaže u sportsku infrastrukturu. Da, nemaju svi uvjete kao Zagreb, ali ako postoji kvalitetna suradnja između škola i jedinica lokalne samouprave, može se djeci, koja nemaju potrebnu infrastrukturu, organizirati na primjer tjedan dana boravka na nekom mjestu gdje ona postoji", rekao je.

Po njegovom mišljenju, znati plivati je civilizacijski doseg. Ali, nisu samo djeca neplivači - puno je i odraslih koji ne znaju plivati. "U projektu je od 18 tisuća ljudi koji su prošli kroz njega, 14 tisuća bilo je djece, dakle četiri tisuće odraslih je putem projekta naučilo plivati. Svakako je to nešto što i država i lokalne zajednice trebaju poticati putem raznoraznih programa", dodao je Šamija.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr


 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju