Iako se i dosad mogla oduzimati nezakonito stečena imovina po zakonima o kaznenom postupku te o USKOK-u, novi zakon, koji je Hrvatski sabor donio 15. prosinca, ocijenjen je kao jedinstven i učinkovit alat u borbi protiv organiziranoga kriminala i korupcije.
Pročitajte i ovo
>> 'Kriminalci plaču tek kada im se oduzme imovina'
Zakon se temelji na načelu da nitko ne smije zadržati imovinsku korist koju je ostvario kaznenim djelom ili prekršajem, pri čemu je odluka o oduzimanju tako stečene imovine isključivo u ovlasti suda.
Sudskom odlukom kojom se utvrđuje krivnja utvrđivat će se i kolika je imovinska korist ostvarena te njezina novčana protuvrijednost, a kada odluka postane pravomoćna, te stvari (nekretnine i pokretnine) postaju državnim vlasništvom.
Postupak oduzimanja imovine moći će se nastaviti i nakon obustavljanja kaznenog postupka
Novina je da će se zahtjev za oduzimanje tako stečene imovine moći uputiti prije, tijekom i nakon kaznenog postupka. Također, postupak oduzimanja moći će se nastaviti i nakon obustavljanja kaznenog postupka, a prepreka tom procesu neće biti ni smrt okrivljenika utvrdi li se da imovinom raspolažu njegovi nasljednici ili treće osobe.
U slučaju oslobađajuće presude ili odbijanja optužbe, odbija se i prijedlog oduzimanja imovinske koristi, a sud će tako postupiti i kada okrivljenik nije oslobođen optužbe za kazneno djelo, ali je imovinska korist potpuno obuhvaćena dosuđenim imovinsko-pravnim zahtjevom.
Zakon obvezuje banke na dostavljanje podataka o financijskom stanju optuženika, a do pravomoćnosti presude zabranjuje im se isplaćivanje blokiranog novca korisniku.
Oduzetom imovinom upravlja i raspolaže Središnji ured za upravljanje državnom imovinom, koji vodi i evidenciju o prenesenoj imovini. Ured može, i to bez objave javnog natječaja, prodati privremeno oduzete pokretnine ako je njihovo čuvanje opasno ili im prijeti opasnost od propadanja te znatnog gubitka vrijednosti. Ured može i iznajmiti privremeno oduzete stvari ili ih predati u zakup.
