Branko Grčić je rekao kako sredstva iz proračuna Europske unije u razdoblju od 2014. do 2020. godine predviđena za Hrvatsku iznose 13,7 milijardi eura.
'Ovo je odlučujući trenutak za pripreme Hrvatske za ulazak u EU', kazao je Lewandowski, pozivajući Hrvatsku da nastavi jačati svoje apsorpcijske kapacitete kako bi mogla u potpunosti iskoristiti sredstva koja su joj namijenjena.
'Kada je riječ o financijskim tijekovima između Bruxellesa i Zagreba, situacija je jako obećavajuća', kazao je, istaknuvši da su sredstva za Hrvatsku dogovorena Ugovorom o pristupanju i ne bi trebala biti dio pregovora EU-a o štednji.
Dodao je kako je to vrlo bitno za našu državu koja aktivno sudjeluje, iako još nije članica, u planiranjima oko euro zone. Lewandowski je na pitanje ima li hrvatska Vlada dobru gospodarsku politiku i provodi li učinkovito mjere štednje, odgovorio da nije njegovo da bude dio hrvatske politike. 'Ali, Hrvatskla ulazi u klub i to za sobom donosi obaveze', rekao je misleći na skori ulazak u EU.
>> Otkrijte koje poreze smo počeli plaćati i na čemu se uštedjelo!
Povjerenik Europske unije za proračun i financijsko planiranje rekao je i kako Hrvatska mora raščistiti javne financije, što je i do sada dobro radila, te se mora otvoriti za investicije i za strana financijska tržišta.
Vlada iduće godine očekuje da će se iz pretpristupnog fonda IPA ugovoriti preko milijardu kuna, te još toliko (oko 150 milijuna eura) iz strukturnih fondova EU-a, a postoji i mogućnost jednokratne uplate EU-a za pomoć likvidnosti hrvatskog proračuna, objasnio je.
U pogledu posebnih hrvatskih zahtjeva za korištenje europskih sredstava, Mimica je kazao da Hrvatska traži produljenje roka za ugovaranje sredstava.
Po sadašnjem prijedlogu, sredstva namijenjena za jednu proračunsku godinu mogu se ugovarati još dvije naredne godine, a Hrvatska traži da se to produlji na tri, što bi joj povećalo izglede da bitno poveća iskoristivost raspoloživih sredstava.
Hrvatska je također zatražila da se na nju primjenjuje nešto veći limit za korištenje kohezijskih sredstava u odnosu na BDP. Prema pravilima, zemlja članica može u sklopu kohezijskih sredstava dobiti maksimalno 2,5 posto svoga BDP-a, a Hrvatska kao novoprimljena članica traži da se za nju poveća taj gornji limit.
Pregovori o sedmogodišnjem europskom proračunu još su u fazi načelnih razgovora, bez konkretnih brojki. Očekuje se da bi se dogovor o tome postigne na izvanrednom summitu u studenom, koji je sazvan isključivo radi toga.
Jedine konkretne brojke koje su na stolu nalaze se u prijedlogu Europske komisije koja je za razdoblje 2014.-2020. predložila proračun u iznosu od 1,033 bilijuna eura u preuzetim obvezama, što je 1,08 posto bruto nacionalnog proizvoda (BNP) EU-a, a 988 milijarda eura u stvarnim plaćanjima, što je 1,03 posto BNP-a.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
