Od 2009. pet posto skuplji kruh i mlijeko

Najveći dio promjena nameću pravila EU čije će zakonodavstvo Hrvatska morati primijeniti želi li biti 28. članica sretne obitelji EU već od 2009. godine, piše Večernji list.

Pročitajte i ovo Pomoć najpotrebnijima Dugački red ispred pučke kuhinje: "To je slika našeg svijeta" Pripremite se Mislite da su cijene hrane otišle u nebo? Zbog ovog razloga ona će i dalje poskupljivati

Ako se i 2008. potroši na konstituiranje vlade i pisanje zakonskih rješenja, više je nego sigurno da ćemo već od 1. siječnja 2009. godine jesti skuplji kruh i piti gorče mlijeko jer bi otad mogla biti ukinuta nulta stopa PDV-a na kruh, mlijeko, lijekove, knjige, ortopedska pomagala i kinopredstave.

Kad se razgovaralo o porezima, Martini Dalić, glavnom Vladinu strategu, jasno su u Bruxellesu dali do znanja da nitko ne može imati manje od 5 posto poreza na bilo koji proizvod pa ni Hrvatska ne može očekivati izuzimanje od toga. Ako već želi zaštititi standard svojih građana, Hrvatska može početi spuštati visokih 22 posto PDV-a prema minimalnih 15 posto, što je Sanader i obećao kada je prije tri i pol godine osvojio vlast.

Mnogi će 5 posto poreza na kruh i mlijeko podnijeti puno lakše nego trošarine na cigarete, alkohol, energetske proizvode, električnu energiju, prirodni plin i ugljen koje ćemo također morati uvesti ili povećati u skladu s propisima EU. Ilustracije radi, kada ih dodatno opterete europskim trošarinama, rijetko će koja vrsta cigareta biti jeftinija od 4 eura ili tridesetak kuna. 

S Jurčićem na vlasti ili bez njega, Vladini su pregovarači izračunali da bi ušteđevina hrvatskih građana mogla biti olakšana za nekih 850 milijuna kuna godišnje, koliko bi novca mogli pojesti novi porezi na kamate na štednju i druge dužničke vrijednosne papire. 

Polazeći od usklađenog stava da svi građani s prebivalištem u nekoj državi članici EU plaćaju propisane poreze na prihode od štednje, Europa je tek nedavno počela uvoditi tu vrstu poreza prema stopama od 15 do 35 posto pa se i od njezinih novih članica očekuje da smjerno prihvate novu praksu. 

Ukupna vrijednost svih kamata isplaćenih u Hrvatskoj godišnje se kreće oko 4,5 milijardi kuna koje bi državnoj blagajni mogle donijeti spomenutih 850 milijuna kuna. SDP otvoreno najavljuje da će oporezivati tu vrstu prihoda, a u HDZ-u ističu neobvezujući sadržaj te direktive te se nadaju da će se izvući uključivanjem u europsku razmjenu podataka o svim štedišama.