Novo istraživanje pokazalo koliko hrane Hrvati bacaju i zašto: ''U trgovini su uvijek velike oči''

Galerija 0 0 0 0

tri vijesti o kojima se priča Nakon napada Ne može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil FEMICID u rijeci Jezivi detalji ubojstva: "Pronađena je na trećem katu s 30 ubodnih rana" Najavio pravnu borbu Nekad uspješni poduzetnik, danas deložiran iz stana: "Sve su mi oduzeli. Dug je najedanput narastao"

Da skuhaju previše, Hrvatima nije strano. Puno toga završi u otpadu.
''Hrvati svake godine proizvedu ukupno više od 280.000 tona otpada od hrane. Nije sva jestiva - ali dio jest. Koliki? ''To su 363 140 štruca kruha. Po jedna za svakog stanovnika Slavonskog Broda i Splita!'', izvijestila je reporterka Dnevnika Nove TV Petra Buljan.

Kako te brojke smanjiti? Najbolje je - planirati obroke. Ići u kupnju s popisom - nije loše, ali nije rješenje. ''Trebalo bi biti dobro planiranje, popis nam samo indicira samo što moramo nabaviti, čega nemamo, ali nam ne govori što ćemo potrošiti, a u trgovini su uvijek velike oči'', ističe Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode za Dnevnik nove TV.

Tete na tržnici imaju recept. ''Ja imam dva sina i snahe i onda kuham i nosim njima'', priznaje Violeta iz Zagreba. Bolje manje nego više - jer u konačnici i proizvodnja hrane utječe na okoliš. ''Jedna trećina ukupnih emisija stakleničkih plinova upravo dolazi iz procesa proizvodnje obrade hrane, skladištenja hrane, transporta hrane, korištenja zemljišta za proizvodnju hrane'', upozorava Duplić.

Pročitajte i ovo dozvola do kraja idućeg tjedna Tomašević: "Novo skladište na Jakuševcu je rješenje za pretrpana reciklažna dvorišta"

Pročitajte i ovo Novi prijedlog Veće cijene za one koji ne odvajaju smeće: U Zagrebu uskoro naplata odvoza po količini miješanog otpada

Najviše bacamo meso, voće, zatim ostalo povrće te krumpir. Razlozi? Najčešće previše kupimo i skuhamo, a rjeđe jer hrani istekne rok trajanja. A kad hrani dođe kraj - najčešće ju bacamo u miješani otpad. Za zeleniju budućnost - evo koga ministar vidi kao najveće saveznike.

''Siguran sam, školarke i školarci znaju neke primjere na razini svojih kućanstava, i postali su pravi policajci po pitanju odvajanja'', rekao je ministar gospodarstva i zaštite okoliša Tomislav Ćorić.

Jer cilj koji nam je Europa zadala - da do 2020. odvajamo 50 posto otpada - Hrvatska još uvijek nije ispunila. 

Više o istraživanju i hrani pogledajte u priloženom videu.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr