'Novim zakonima ne gubi se sveučilišna autonomija'

One se očituje u trima zakonskim prijedlozima: zakona o sveučilištima, zakona o visokom obrazovanju i zakona o znanosti. Predstavljajući zaključke sjednice, predsjednica Zbora i rektorica osječkoga Sveučilišta Gordana Kralik u izjavi novinarima kazala je kako će ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, na temelju dosadašnje rasprave, izraditi konačan nacrt tih zakonskih prijedloga te o njima izvijestiti akademsku zajednicu.

tri vijesti o kojima se priča U srednjoj školi Cure detalji užasa u Sloveniji: Učenik izbo učenicu nožem, u WC-u pronašli cijeli popis? Detalji optužnice USKOK optužio 24 osobe: Poznato i koliko su zaradili na ilegalnim TV paketima PRETUČENI SAMARITANAC Htio pomoći čovjeku stradalom u prometnoj nesreći, pa dobio sjekirom u glavu: Liječnici mu se borili za život

>> 'Država mora početi više ulagati u obrazovanje'

>> Sveučilište: Ne želimo petljanje države

Dodala je kako Rektorski zbor smatra da nedvojbeno treba nastaviti započete reforme, u skladu sa strategijom razvoja znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj. Ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs kazao je novinarima kako je, unatoč početnim protivljenjima nekih skupina tim zakonskim prijedlozima, u dosadašnjoj raspravi prikupljeno više od 1000 komentara, koje analiziraju stručne skupine ministarstva.

Nikakva opasnosti ili preduvjet

Kad to bude gotovo, u suradnji s akademskom zajednicom priredit ćemo konačne nacrte zakona i uputiti ih u Hrvatski sabor u redovito čitanje, koji nisu nikakva opasnost ili preduvjet za otvaranje ili zatvaranje bilo kojeg od pregovaračkih poglavlja s EU-om, ustvrdio je ministar Fuchs.

Na novinarski upit gubi li se donošenjem novih zakona sveučilišna autonomija, Fuchs je odgovorio niječno, dodavši kako namjera tih zakonskih prijedloga nije ulazak politike na sveučilišta te da prijedlozi nisu izrađeni napamet, a da se nije pomno proučila praksa u mnogim zemljama, posebice u Europskoj uniji.

Dodao je kako se zakonskim izmjenama žele bolje pratiti i trošenje proračunskog novca koji dobivaju sveučilišta. Kanimo postići da naši studijski programi budu učinkovitiji i primjereni onomu što se od nas očekuje nakon ulaska u EU, jer Hrvatska mora imati obrazovane mlade ljude, koji mogu odgovoriti zahtjevima ne samo hrvatskog nego i europskog tržišta, rekao je Fuchs.(Hina)