Uzgoj povrća može biti domaći, no sjeme je nerijetko uvezeno: "Većinu kupujemo izvana, uglavnom iz Italije i Srbije, a to iz Italije je opet vjerojatno iz Kine..."

''Jako mi je bitno da je povrće i voće koje kupujem domaće, pogotovo u ovo današnje vrijeme. Domaće se ipak uzgaja bez pesticida i to je skoro kao ekološka proizvodnja. '', rekla Veselinka, Velika Kosnica.

Pročitajte i ovo Fortenova Dnevnik Nove TV doznaje tko sve želi kupiti najveću hrvatsku poljoprivrednu tvrtku, jedna stvar posebno brine Baranjce Izmjena postojećih mjera Dabro moli za 100 dana da se dokaže i najavljuje: "Smanjit ćemo broj potpora seljacima, ali..."

Uzgoj može biti domaći, ali sjeme je nerijetko uvezeno. Tako Ilija Jurić uzgaja domaće flance iz Azije.

''Većinu sjemena kupujemo izvana, uglavnom iz Italije i Srbije, a to iz Italije je opet vjerojatno iz Kine. U Hrvatskoj ga nema, ne postoji proizvođač sjemena povrća, mi bi bili najsretniji da možemo kupiti jedno volovsko srce'', kaže Ilija Jurić, vlasnik OPG-a.

Domaće sjeme naši poljoprivrednici ne mogu kupiti, no zašto je tome tako?

''Na tržištu nemamo domaćeg povrća jer nemamo mehanizme gdje bi to bilo uzgajano kao što je u Sloveniji i Austriji gdje udruga 'Arche Noa' skuplja sjeme i plasira na tržište, mi to u Hrvatskoj nemamo. Jedino gdje možete pronaći domaće sjeme samo u nekim neformalnim sustavima'', govori Slivija Kolar Fodor, inicijativa „Sjeme je naše ljudsko pravo“.

U formalni sustav red bi trebao uvesti Zakon o sjemenu. Mali proizvođači neće morati certificirati, a veliki bi trebali sami doraditi svoje sjeme.

''Danas imamo obvezu da dorađivači imaju zaposlenog agronoma na puno radno vrijeme, što povećava troškove i da dorađivači nisu rasprostranjeni ravnomjerno u RH, što znači da bi neki ljudi morali voziti svoje sjeme stotinama kilometara što bi bitno poskupilo cijenu sjemena'', rekla je Marijana Petir, saborska zastupnica (NZ), Odbor za poljoprivredu.

Načelnik Sektora fitosanitarne politike Ministarstva poljoprivrede Ivica Delić, kaže ukoliko će poljoprivrednici koristiti sredstva za zaštitu sjemena i mogu odraditi vlastitu doradu na vlastitom imanju.

Uzgajivači varaždinskog krumpira kupuju sjemenski krumpir u Njemačkoj i Nizozemskoj.

''Posadimo na prostor koji je zaštićen i prijavljujemo odjelu za sjemenarstvo u Osijeku kao proizvodnju sjemenskog krumpira za vlastite potrebe kako bi nam ulazni računi kod proizvodnje konzumnog krumpira bili jeftiniji'', kaže Marija Cafuk, uzgajivačica varaždinskog zelja i krumpira.

Izlazni račun ionako je uvijek zdravlje kojemu je i početak i kraj u najmanjim jezgrama.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr