Poražavajući rezultati Državnog ureda za reviziju - niti jedan veliki grad ne raspolaže učinkovito svojim nekretninama.


Negativnu ocjenu dobila je većina gradova i županija - od 576 pozitivno su ocijenjene samo 32 lokalne jedinice. Utvrđen je niz propusta.

Vezani članci Zagrebačka gradska skupština (Foto: Dnevnik.hr) Grad Zagreb lani je raspolagao sa 8264 nekretnine Nerazmjer u cijenama nekretnina (Foto: I. Kralj/PIXSELL, D. Petric/PIXSELL Cijene nekretnina otišle u nebo: Za 8 kvadrata u ovom dalmatinskom gradu možete kupiti - kuću u Vukovaru

Devastirana i neiskorištena gradska imovina. Uz onu koja traži velike investicije, Zagreb muku muči i sa svojim poslovnim prostorima i stanovima.

Na popisu učinkovitih Državnog ureda za reviziju - Zagreba nema. 'Ključni problem su naslijeđeni problemi, to su problemi neplaćanja, od 3.797 poslovnih prostora koje imamo u gradu Zagrebu veliki dio poslovnih prostora nije izvorno gradsko vlasništvo', rekao je Damir Lasić, pročelnik ureda za imovinu grada Zagreba.

Zagrebu, ali i Splitu, Osijeku, Zadru i Rijeci te većini drugih zamjera se nedostatak strategije, registra imovine, zakup bez javnog natječaja, nesređeni imovinskopravni odnosi. No, u riječkoj upravi tvrde - mi smo učinkoviti. Porazan je i podatak da je 15 posto, odnosno tri i pol tisuće poslovnih prostora neiskorišteno kao i 2000 stanova, a bespravno ih se koristi još toliko. Iz Osijeka poručuju - plan za bolju učinkovitost imaju.

U pripremi je izrada Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom Grada kao i izrada operativnih godišnjih planova s tim u svezi, kojima će se utvrditi kratkoročni ciljevi i smjernice upravljanja imovinom kao i provedbene mjere u svrhu provedbe strategije.

Od 576 lokalnih jedinica, samo 32 je revizija ocijenila učinkovitima. Među 19 uspješnih gradova su i Gospić i Zaprešić.

Među većim gradovima koji su od revizije dobili pozitivnu ocjenu je i Slavonski Brod. Gotovo svi stanovi i poslovni prostori u tom su gradu iskorišteni. Čak 112 milijardi kuna - tolika je ukupna vrijednost imovine lokalnih jedinica. Na njoj su zaradile oko 3 milijarde kuna, s boljim upravljanjem - i prihodi bi bili znatno - veći.