Crnogorska obala (Foto: Guliver/Thinkstock)
Crnogorska obala (Foto: Guliver/Thinkstock)

U susjednoj Crnoj Gori rasplamsale su se priče o bušenju nafte na području njihovih teritorijalnih voda u Jadranu. Nakon što su se pojedinci pobunili protiv toga zbog straha da bi moglo doći do ekološkog onečišćenja, crnogorske službene osobe kažu da njihova obala ionako ne bi bila ugrožena, nego Hrvatska!


''Ako ćemo pričati o ekološkoj ugroženosti, onda bi mnogo više bila ugrožena Južna Dalmacija nego Crna Gora, jer se bušotine nalaze točno na mjestu gdje teče morska struja, koja je dosta jaka i ide od Albanije pored Crne Gore prema Hrvatskoj. Prema tome, ukoliko dođe do nekih ekoloških problema više bi Hrvatska stradala nego Crna Gora, koja to ne bi ni osjetila", rekao je predsjednik crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović, javlja b92.

Argument mu je to za bušenje Jadrana u teritorijalnim vodama Crne Gore.

Bušenje Jadranskog mora provest će se, tvrdi Radulović, najsuvremenijom tehnikom što gotovo isključuje mogućnost ekološkog incidenta.

"Također znam i što bi značio pronalazak nafte i plina ne samo za crnogorsku ekonomiju već i za narod Crne Gore", zaključio je Radulović.

Crnogorski nevladin sektor i ekološki stručnjaci tvrde da je Crna Gora potpisala "smrtnu presudu" i da će na ovaj način ugasiti turizam.

Nakon tih Radulovićevih riječi, krenula je lavina komentara. ''Nije to ni Hrvatska ni Crna Gora, već Jadransko more koje bi vi krkani upropastili za šaku mita i korupcije!'', napisao je jedan čitatelj.

''A onda Dalmatinci lijepo tuže CG zbog ekološkog incidenta. Pa jeftinije bi CG izašlo da nafta ostane na crnogorskim obalama'', smatra drugi čitatelj.

''Neće ništa, a i ako se desi sve ode u Hrvatsku. Kakvi kremanjonci se rađaju na ovim prostorima'', napisao je čitatelj.

''E sad nam je lakše jer bi Hrvatska prošla gore od nas...'', još je jedan od brojnih komentara.

Podsjetimo, sredinom rujna predstavnici crnogorske vlade i talijansko-ruskog konzorcija Eni i Novatek potpisali su ugovor o koncesiji za istraživanje nafte i plina u podmorju Crne Gore. Koncesija traje 30 godina i odnosi se na četiri bloka na krajnjem jugu crnogorskog podmorja, u neposrednoj blizini Ulcinja na granici s Albanijom.

Crnogorski premijer Milo Đukanović ocijenio je to velikim događajem za zemlju.

"Potpisivanjem ovog ugovora otvoren je put za istraživanje ugljikovodika na što smo čekali stoljećima", rekao je. Prema zakonu koji je usvojio parlament, porez na ugljikovodike iznosi 59 posto, od čega će 20 posto ići u državni proračun, a ostatak u poseban fond za ugljikovodike.

Uoči potpisivanja ugovora, ekološki aktivisti iz Crne Gore, Hrvatske i Italije prosvjedovali su u lučkom gradu Baru tvrdeći da se time izriče smrtna presuda crnogorskom obalnom turizmu.