'Vlada je protiv dekriminalizacije droga bilo koje vrste i postojeće odredbe KZ-a ostaju na snazi. Smatramo da je svaka droga štetna, a to su pokazala sva istraživanja', rekla je Kosor i ponovila da su vladina stajališta o tom pitanju ostala nepromijenjena.
>> Poništena zatvorska presuda zbog uzgoja marihuane
Po pisanju 'Večernjeg lista', virovitičkog branitelja koji je uzgojio indijsku konoplju i kod kojeg je pronađeno oko 70 grama marihuane Vrhovni sud nije osudio na najmanje tri godine zatvora, kako to za neovlaštenu proizvodnju opojnih droga propisuje KZ, nego je slučaj proglasio 'beznačajnim djelom'. Naime, prema KZ-u, nema kaznenog djela, iako su ostvarena njegova zakonska obilježja, ako je djelo očito beznačajno s obzirom na način postupanja počinitelja, njegovu krivnju i nastupjelu posljedicu za zaštićeno dobro i pravni sustav.
Presuda iznenađujuća
Vrhovni suci su utvrdili da je u slučaju Virovitičana riječ o maloj količini marihuane za osobnu uporabu, a u obzir su uzeli i to što je optuženik obolio od PTSP-a te to da ga je marihuana smirivala i olakšavala mu psihičke tegobe.
Za predstojnika Vladina ureda za suzbijanje zloporabe opojnih droga Dubravka Klarića presuda je iznenađujuća i osobno smatra da se neovlaštena proizvodnja, za koju je bio optužen Virovitičanin, nikako ne može smatrati beznačajnim djelom, kako je to utvrdio sud. 'Zakonom je izričito zabranjena proizvodnja i prerada opojnih droga i po mojem mišljenju to ne može biti bagatelna stvar', rekao je Klarić, koji se pita kakva se društvena poruka šalje tom presudom. S druge strane, nije mu sporan dio sudske odluke da je oko 70 grama marihuane pronađene kod optuženika bilo za njegove osobne potrebe, a ne za prodaju.
Količina droge ne uvjetuje visinu kazne
'To nije neuobičajena sudska praksa. Bilo je već takvih odluka, no smatram da nije dobro rješenje da sud, odnosno suci po svom uvjerenju i nahođenju određuju kolika količina droge je za osobnu uporabu, a koja je za preprodaju', izjavio je Klarić. Za njega je sporno i što u Hrvatskoj količina pronađene droge ne uvjetuje visinu kazne pa se zauzima za to da se zakonski propišu kazne po količini i vrsti droge, kao što je to u SAD-u i Belgiji. Klarić je rekao da su s tim u vezi već razgovarali s mjerodavnim ministarstvima, ali takav prijedlog još nije formaliziran.
Misli kako nije dobro rješenje da sud, to jest suci 'po svom uvjerenju i nahođenju' određuju koja je količina droge za osobnu uporabu, a koja za preprodaju. S obzirom na zapriječene kazne za posjedovanje i neovlaštenu proizvodnju opojnih droga Klarić misli da je zakon dobar i da nije drakonski. Pritom ističe kako je praksa Državnog odvjetništva da se za manje količine droge i kad je ona za osobnu uporabu ne ide u kazneni progon. Policija na godinu podnese oko 8000 kaznenih prijava zbog zloporabe opojnih droga, rekao je, dodajući da 'više od 70 posto tužiteljstvo 'prebaci u zonu prekršaja', a ne kaznenog djela'.
Sakoman drži da sudska odluka nije u skladu sa zakonom
Voditelj Centra za ovisnosti o drogama zagrebačke Kliničke bolnice Sestara milosrdnica i bivši predsjednik vladinog Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga Slavko Sakoman smatra da presedanska odluka Vrhovnog suda nije u skladu sa zakonima jer je marihuanu proglasio lijekom iako je ona listi zabranjenih opojnih droga.
'Kao liječnik nemam ništa protiv da marihuana ili neki drugi pripravci od kanabisa dobiju status lijeka ili pomoćnih pripravaka za ublažavanje boli i tegoba, kao što je to, primjerice, slučaj s morfijem, no to onda mora urediti medicina. Ne može sud sam nešto proglasiti lijekom', ustvrdio je Sakoman.
Rekao je da su mu razumljivi humani motivi Vrhovnoga suda koji je, dodao je, očito dao prednost činjenicama koje idu u prilog optuženiku. Ocijenio je da je riječ o bagatelnom, beznačajnom djelu s obzirom na težinu i motiv kaznenog djela i njegovu društvenu opasnost te korist za zdravlje optuženika oboljeloga od PTSP-a. No, ipak smatra da je sud pritom prekršio zakon jer je riječ o neovlaštenoj proizvodnji opojnih droga koja nije dopuštena ni za medicinske svrhe. (Hina)
