Generacije su ih gledale u njihovu letu nebeskim visinama. Umjesto ljepote vladala je strepnja. Slijedila ju je kazna. Ubijanje, trovanje. Ljudi nisu znali. Ili možda nisu htjeli znati. Onaj kojega mrze zapravo im pomaže u opstanku.
Nebeski stražari, dugovječni tihi odani čuvari, veličanstveni letači, bjeloglavi vladari neba... Koje god im ime dali zvuči moćno i više su ga nego dostojni. Njihova pojava nikoga ne ostavlja ravnodušnim. No, mnogima se smrkne kad se otkrije i da su oni lešinari - premda igraju ključnu, no često neshvaćenu ulogu u očuvanju zdravlja ljudi i ekosustava.
Riječ je o bjeloglavim supovima i Hrvatska tu ima posebnu zadaću.
Jedinstvene u svijetu
Iako izgledom možda na prvi pogled nisu svima privlačne, ove karizmatične i temperamentne ptice jedinstvenog izgleda i osobite ljepote nekad su bile uobičajen prizor u cijeloj Hrvatskoj - od Učke, Primorja, kvarnerskih otoka i Velebita do kanjona nekih dalmatinskih rijeka, Brača, Biokova i dijela Dubrovačkog primorja. Bilo je to početkom 20. stoljeća. Danas se bjeloglavi supovi u Hrvatskoj gnijezde uglavnom samo na kvarnerskim otocima Cresu, Krku, Prviću i Plavniku, a nakon više od 100 godina i na obližnjoj planini Učki, pa se njihovu populaciju često naziva kvarnerskom.
Premda ove fascinantne i nažalost stigmatizirane ptice žive i u drugim državama svijeta, u Europi primjerice u Španjolskoj, Francuskoj Italiji, Srbiji, Grčkoj i Bugarskoj, Hrvatska je dom jednoj od rijetkih populacija bjeloglavih supova. K tome, na širem području, a najbliže kolonije bjeloglavih supova nalaze se još u sjevernoj Italiji i u dijelu Srbije, kvarnerska je populacija jedinstvena u svijetu jer se ptice ovdje gnijezde na liticama neposredno iznad mora, a u drugim zemljama pretežno u planinskim područjima.
Odlična je stoga vijest da su čak 173 para bjeloglavih supova ove zime odlučila položiti jaje u svoja gnijezda na liticama kvarnerskih otoka Cresa, Plavnika, Krka i Prvića te na području Parka prirode Učka i u blizini Brseča. Rekordno je to visoka brojka u posljednjih 10 godina sustavnog monitoringa gniježđenja koje provode Javna ustanova Priroda, Udruga BIOM i Park priorode Učka te odličan pokazatelj da populacija bjeloglavih supova u Hrvatskoj ima pozitivan trend rasta.
Ljetni će monitoring naknadno pokazati i samu uspješnost gniježđenja, odnosno, koliko će mladih bjeloglavih supova tada biti spremno za skorašnje prve letove iz gnijezda.
Žrtve ilegalnih praksi
Bjeloglavi supovi su strvinari i hrane se isključivo uginulim životinjama (strvinama) i tako pomažu u sprječavanju širenja raznih bolesti. Zahvaljujući svojoj želučanoj kiselini efikasno uništavaju različite mikroorganizme poput uzročnika botulizma, bjesnoće i antraksa.
Nažalost, ona ih ne može spasiti od otrova koji u prirodu postavlja čovjek pa ako otrov i nije primarno namjenjem njima povremeno stradavaju kao “slučajne” žrtve trovanja do čega dolazi uslijed hranjenja na zatrovanim strvinama postavljenim ilegalno u cilju uništavanja grabežljivaca poput čagljeva, ali i vukova koji su zaštićena vrsta važna za očuvanje ravnoteže našega ekostustava.
Trovanje životinja nezakonita je i kažnjiva praksa, koja je i dalje raširena diljem Hrvatske, a riječ je o velikoj prijetnji ne samo divljim vrstama i okolišu, nego i javnom zdravlju. No, vođeni željom da zaštite svoju stoku, brojni ljudi truju divlje životinje i ne razmišljaju kakvu štetu nanose bioraznolikosti, a izumiranje zavičajnih vrsta i narušena prirodna ravnoteža samo su neke od njih.
Ako primijetite da netko truje divlje životinje ili uočite otrov u prirodi, slučaj brzo prijavite pozivom na 112.
Kvarnerski orli
Bjeloglavi sup (lat. Gyps fulvus) najveća je ptica koja se gnijezdi u Hrvatskoj, visine do 110 centimetara i raspona krila koji doseže čak 280 centimetara te masom odrasle jedinke koja se kreće od sedam do 12 kilograma. Jedini je predstavnik skupine strvinara koji se održao u Hrvatskoj, čije su nebo prošloga stoljeća krasile još dvije vrste strvinara - crkavica (lat. Neophron precnopterus) i sup starješina (lat. Aegypius monachus). Supovi su dugovječni, u zatočeništvu mogu živjeti do 40 godina, a u prirodi je njihov životni vijek nešto kraći.
Ovi tihi čuvari prirode postali su dio narodnih priča i legendi, preuzimajući važnu ekološku i kulturološku ulogu na otočnom prostoru, naime, ove impresivne ptice imaju ulogu ''čistača'' prirode i nikada ne usmrćuju druge životinje zbog prehrane. Hrane se isključivo strvinama velikih i srednjih sisavaca i nikada ne jedu živi plijen zbog čega u ekosustavu imaju ulogu 'higijeničarske službe' jer na taj način sprečavaju potencijalno širenje zaraza. Supovi se na kvarnerskim otocima najčešće hrane strvinama ovaca koje slobodno pasu otočnim kamenjarskim pašnjacima.
Mladi supovi se nakon prvih letova kratko zadržavaju na Kvarneru. Ove ptice avanturističkog duha odlaze na petogodišnja 'lutanja' po Europi, čak i Africi, a oko svoje četvrte ili pete godine, kad postanu spolno zreli, ponovno se vraćaju na kvarnerske litice kako bi našli stalnog partnera i savili gnijezdo. Supovi svoje gnijezdo promjera od 60 centimetara do jednog metra svijaju na kamenim policama. Grade ga oba roditelja, a ženka u razdoblju od prosinca do siječnja snese samo jedno jaje promjera oko 10 centimetara o kojem se zajednički brinu. Supovi su, kao i neke druge vrste ptica, doživotno vezani uz svojeg bračnog partnera.
Najčešće lete u skupinama, gotovo ne mašući krilima i satima pretražuju teren u potrazi za hranom. Vrlo lagano prelaze velike udaljenosti - u potrazi za hranom svakodnevno mogu preletjeti kilometarske udaljenosti. Supovi s Kvarnera redovito se po hranu znaju zaletjeti do sjeverne Italije, a pojava ovih magičnih ptica u zraku ili na nekoj od otočnih litica ne ostavlja nikoga ravnodušnim.
No, supovi znaju stradati i kada nevješto okončaju prve letove iz gnijezda ili kada ispadnu iz njih, a mlade može uznemiriti buka s turističkih plovila i ponukati ih da prijevremeno pokušaju poletjeti, zbog čega završe u moru i prijeti im utapanje ako ih se pravovremeno ne spasi. Veliku i važnu ulogu u tome imaju lokalno stanovništvo i stručnjaci iz Javne ustanove "Priroda", koji ih pronalaze podno litica i u moru te spašavaju, a u ljetnim im mjesecima pomažu i volonteri SUP patrole koji plovilom redovno obilaze kolonije ove veličanstvene strogo zaštićene ptice.
"Centar za posjetitelje i oporavilište za bjeloglave supove Beli" u mjestu Beli, nedaleko od Orleca, na sjevernom dijelu otoka Cresa posvećen je zaštiti bjeloglavih supova, koje na tom otoku nazivaju orlima, a u sklopu Centra nalazi se i oporavilište za spašene ptice. Većina njih nakon oporavka bude puštena u prirodu, a orli s magičnog otoka, kako često nazivaju Cres, uočeni su na područjima od Afrike do Švedske.
Od straha do prihvaćanja
Stoljećima su ih ljudi smatrali neprijateljima. Krivili su ih za nestanak stoke pa su ih trovali i ubijali, no danas uglavnom ipak znaju da ih treba čuvati. S obzirom na to da je riječ o trajnoj zadaći i razvijanju znanja koje nisu još svi savladali važno je i dalje podizati svijest o potrebi zaštite bjeloglavih supova jer je ona ključna za očuvanje biološke raznolikosti u Hrvatskoj.
Iako je najveća prijetnja supovima manjak hrane u prirodi – strvina, prvenstveno zbog smanjenja ekstenzivnosti stočarstva i manjeg broja uginule stoke, pored pada mladunaca u more zbog uznemiravanja te slučajnog trovanja otrovanim strvinama, značajnu prijetnju predstavljaju im i stradavanje od strujnog udara na neizoliranim dalekovodima te olovo u slučaju svježe odstrijeljene divljači koju lovac nije mogao prikupiti zbog bijega ili zbog terena.
Supovi imaju tupe kljunove i počinju hranjenje tamo gdje je tijelo strvine već otvoreno. Kod odstrijeljene divljači to je strijelni kanal koji nastaje predavanjem energije lovačkog metka u tijelo divljači. Ako je metak od olova, eksplodira u divljači te se nekontrolirano raznese po tijelu. Ptice strvinari vješto dolaze do mrtvih životinja te dio tog olova konzumiraju, a dio odnesu svojim ptićima u gnijezdo. Olovo akutno i kronično truje ptice, a ono iz lovačkog streljiva osim za supove iznimno je velika prijetnja za štekavce i sure orlove.
Očuvanje tihih čuvara prirode
U svjetskim razmjerima 75 posto ptica iz skupine strvinara suočeno je sa značajnom prijetnjom od izumiranja, kontinuirano upozoravaju iz BIOM-a, jedne od vodećih organizacija civilnog društva u Hrvatskoj, koja se bavi očuvanjem prirode, njezinim promicanjem i popularizacijom.
Postojeći sanitarni propisi u Hrvatskoj i Europi zabranjuju ostavljanje strvina na otvorenim površinama pašnjaka, no tamo gdje supovi obitavaju u značajnim populacijama ta se praksa sustavno mijenja pa mnoge europske regije aktivno koriste supove kao besplatnu higijeničarsku službu.
"Povećanje prirodno dostupne hrane, prije svega ovaca u ekstenzivnom uzgoju na otvorenim pašnjacima, doveo bi dugoročno do veće održivosti populacije na Kvarneru jer se trenutno prihrana tih strvinara vrši na namjenskim registriranim hranilištima ili restoranima za supove', upozoravaju u BIOM-u.
Posljedice za naš okoliš bez supova mogle bi biti ozbiljne jer su oni ključni u održavanju zdravih ekosustava: "Učinkovitim uklanjanjem strvina, supovi sprječavaju i uvelike umanjuju mogućnost za širenje smrtonosnih bolesti koje bi mogle naštetiti drugim divljim životinjama, stoci, pa i ljudima. Time utjelovljuju vrlo konkretnu uslugu ekosustava, donoseći brojne koristi, od gospodarskih do potencijalnog smanjenja emisije ugljika jer svaka usluga tih letećih čistača, osim što je besplatna, djelomično zamjenjuje rad higijeničarskih službi koje za uklanjanje strvina s nekog teško dostupnog terena moraju za prijevoz koristiti fosilna goriva."
Supovi se, ističu zaštitnici prirode, suočavaju s globalnom krizom te im je potrebna naša pomoć da bi se oporavili. Njihove populacije diljem svijeta doživljavaju katastrofalan pad brojnosti, a iako u Hrvatskoj njihova populacija srećom raste, ima još puno posla. Prije otprilike šest mjeseci usvojen je napokon Plan upravljanja bjeloglavim supom za sljedećih 10 godina, a predstavlja svojevrsne upute o tome što je potrebno poduzeti kako bi se dugoročno osiguralo očuvanje ove ugrožene vrste uz što harmoničniji suživot sa svim korisnicima prostora na kojima ona živi.
-
"Ovo je ozbiljna kriza"Energetski stručnjak za Dnevnik Nove TV: "Uskoro možemo očekivati cijene goriva od dva eura"
-
velika analiza rataTrump je otvorio Pandorinu kutiju kaosa: "Najvjerojatniji scenarij je zombi država"
-
Redovna procedura?Ona im je doslovno život, a sad ih je šokirala obavijest: "Sve nam je bila"
