„U prvoj polovini 2018. u šest zemalja zapadnog Balkana postavljeno je 52.000 zahtjeva za radnim vizama što je dvostruko više nego u istom razdoblju 2015.“, javlja Der Spiegel pozivajući se na interne spise Ministarstva vanjskih poslova.
Pročitajte i ovo
„Broj zahtjeva za vizama uveliko je nadmašio kapacitete naših konzularnih predstavništava što je urodilo rastućim brojem pritužbi predstavnika gospodarstva, politike i civilnog društva“, stoji u internom dokumentu.
Istodobno se procjenjuje da bi se, ukoliko se želi savladati ovaj problem, broj zaposlenih u pogođenim konzularnim predstavništvima trebao učetverostručiti a predlaže se i prebacivanje obrade zahtjeva na institucije u Njemačkoj, poput ureda Ministarstva unutarnjih poslova.
"Izdavanje viza u inozemstvu je ključni instrument kontrole useljavanja od kojeg ne želimo odstupiti", priopćeno je iz Ministarstva unutarnjih poslova.
Iz ministarstva vanjskih poslova poručuju kako smatraju da je na njihovu ustanovu pao preveliki teret otkako je Njemačka pojačano u potrazi za stručnjacima iz inozemstva.
„Kritika na račun ministarstva je neopravdana. Ukoliko Njemačka želi postati moderna useljenička zemlja moraju se osigurati odgovarajuće birokratske strukture i u samoj Njemačkoj“, rekao je državni tajnik u MVP-u Michael Roth.
Njemačka je 2016. Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju proglasila sigurnim zemljama čime su izgledi za stjecanje prava na azil za građane ovih zemalja u Njemačkoj smanjeni na najmanju moguću mjeru.
Istodobno je Njemačka olakšala pristup kvalificiranim radnicima iz ovih zemalja svom tržištu rada.
Najviše radnih viza dosad je izdano za sektore građevinarstva, gastronomije i njege osoba.
Njemačkoj, prema procjenama Saveznog ureda za rad, nedostaje oko 800.000 stručnih radnika. (Hina)
