Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Drugi svjedok haškog tužiteljstva, stanovnik Knina u vrijeme Oluje, na suđenju "Gotovina, Čermak i Markač" opisao je pred Haškim sudom kako su prvog dana Oluje hrvatske snage pogodile civilne objekte u Kninu.


Svjedok je, kao i prva svjedokinja tužiteljstva, također svjedočio uz pune mjere zaštite identiteta, uključujući svjedočenje iza zaslona, skrivena lika i iskrivljena glasa. Vodi se pod oznakom "svjedok 6".

Vezani članci Slika nije dostupna Što očekujete od današnjeg boravka glavnog haškog tužitelja u Zagrebu? Slika nije dostupna Obrani Markača zločinački pothvat, Gotovininoj topnički dnevnici

Svjedok je prvog dana Oluje, 4. kolovoza 1995., bio u svom stanu u Kninu kada je rano ujutro počeo topnički napad u kojem su pogođena, kako je rekao, njegova i susjedna stambena zgrada. Sklonio se u podrum svoje zgrade, a oko podneva, tijekom zatišja, pobjegao je iz Knina i tada je vidio pogođene kuće i one koje su gorjele, kao i ljude koji su bježali. Svjedok je otišao u selo svojih roditelja kako bi ih nagovorio na bijeg i s njima je iste noći otišao u konvoju za Beograd.

Preko njega tužitelj Stephen Margetts uveo je kao dokaz 10-minutni insert iz filmskog zapisa početka napada na Knin koji je snimala "Zastava film" prvog dana Oluje, a pripada fundusu Veritasovih dokaza.

Na prvim prikazanim kadrovima vide se odbljesci eksplozija u mraku i čuje se topnička tutnjava u daljini, a potom slijede kadrovi na kojima se vide neke pogođene stambene zgrade u Kninu i dim koji se iz njih diže, kao i rupe od granata po asfaltu, stradalo drveće i ljudi koji se sklanjaju.

Tužiteljstvo tvrdi da je Hrvatska vojska u Oluji neselektivno gađala civilne ciljeve, posebno Knin, i za to tereti hrvatske generale Antu Gotovinu, Ivana Čermaka i Mladena Markača. Napadom na civile, po tužiteljstvu, oni su natjerani u bijeg i time je počinjen progon.

Obrana navodi da su u Kninu postojali legitimni vojni ciljevi, dok za progon tvrdi da se nije radilo o bijegu stanovnika izazvanom strahom od topničkih napada nego organiziranoj evakuaciji stanovništva koju su od prvog dana vodile lokalne srpske vlasti.

Film koji je, prema svjedoku, snimio pukovnik Milivoje Nestorović, a koji je došao u Knin kako bi izvještavao iz tog grada i tamo se "bavio kulturom", tonski je pokriven neprekidnim patetičnim komentarima autora poput "majko krajino", "krajino tugo moja", "nove bolne rane na licu slobodarskog grada", uz za ono vrijeme standardnu srpsku retoriku o "povampirenim ustašama" u napadu.

Nakon glavnog svjedočenja, u kratkom vremenu koje je preostalo do kraja radnog dana obrana je započela protuispitivanje svjedoka koje se nastavlja u utorak.

Branitelj generala Ante Gotovine Luka Mišetić pitao je svjedoka za dio njegova iskaza danog tužiteljstvu da su tijekom Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj "ustaše", Nijemci i Talijani "ubili milijun Srba" i svjedok je potvrdio da je to rekao objasnivši da je "taj povijesni podatak" bio važan za uspostavu tzv. RSK kako bi se Srbi zaštitili.

Toj tezi obrana generala Gotovine suprotstavila je snimke govora bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića na Gazimestanu 28. lipnja 1989. u kojem je promovirao ideju velike Srbije i poručio "da ni oružane bitke nisu isključene" te mitinga u selu Kosovo kod Knina, koji je slijedio mjesec dana nakon Gazimestana, s istom retorikom "Slobo Srbine, Srbija je uz tebe" i "Ustala je Srbija".

Svjedok je kazao kako prvi put vidi snimku iz dalmatinskog Kosova tvrdeći da se "klonio takvih mitinga" i da je tada "samo radio svoj posao".

Prvi dio sjednice bio je zatvoren za javnost jer se trebalo riješiti pitanje zaštite identiteta svjedoka čemu se obrana protivila, načelno smatrajući da se takve mjere trebaju dati samo žrtvama.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju