Kakvo meso jedemo? Otkrit će nam forenzičari!

Novi sustav kojeg je razvio hrvatski privatni DNK laboratorij, Genos d.o.o., omogućiti će da točno znamo kakvo meso jedemo.

Pročitajte i ovo Poziv Domagoja Mikića Lutaju same selima i uništavaju pašnjake, mještani Obrovca očajni: "Osjećamo se kao taoci" Znanstveno dokazano Protiv stresa nude druženje s kravama: ''Morag i njezine prijateljice su tako prijateljski nastrojene i oko sebe šire neki mir''

'Svi gledamo forenzičke serije u kojima se preko DNK analize utvrđuje ljudski identitet. Isto to moguće je i na životinjama. Do sada smo radili samo na psima, a ovaj sustav će nam omogućiti da isto radimo na govedima i svinjama. Treba znati kako je kod životinja puno teže odrediti porijeklo jer ljudi imaju par djece dok jedan rasplodni bik njih ima puno više, praktično na stotine', rekao nam je prof. Gordan Lauc iz Genosa.

Sustav kojeg su razvili hrvatski stručnjaci sličan je onom kojeg su do sada imale dvije strane tvrtke, ali puno napredniji. Naime, najbolji dosadašnji sistem je radio analizu na 6 komadića DNK, a ovaj će se raditi na analizi 11 komadića.

'Naša metoda u potpunosti će omogućavati kontrolu porijekla određenog mesa ili mesnih prerađevina. Biti će potrebno donijeti komadić kobasice, bifteka ili bilo kojeg drugog proizvoda i naša metoda će moći razlikovati od kojeg je mesa ono napravljeno', kaže nam profesor Lauc koji tvrdi kako nije na njima da tu metodu implementiraju u primjenu. Takvo što trebali bi raditi pojedini instituti, nevladine udruge zaštite potrošača ili netko tko bi građanima mogao priuštiti potpunu kontrolu mesa kojeg jedu.

Proizvođači žele kontrolirati trgovine

Iz Genosa su imali kontakte s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te nekim privatnim uzgajivačima. No, privatnici primjenu ove metode žele samo s jedne strane.

'Naši uzgajivači, pogotovo oni veliki, još uvijek puno varaju. Oni su našu metodu željeli implementirati kako bi kontrolirali trgovine jer imaju slučajeve kada se u dućanima prodaje više proizvoda koji se deklariraju kao njihovi nego su oni isporučili toj trgovini. Jedan proizvođač je imao primjer da je trgovini isporučio 600 kobasica, a ustanovio da ih je prodano dvostruko više. Oni žele kontrolirati trgovce, ali ne i porijeklo svoje robe. Dosta njih uvozi meso iz drugih država i sigurno im nije u interesu da se i to kontrolira', istaknuo je prof. Lauc rekavši kako su idealni korisnici ove metode trgovački lanci jer oni žele kupcima ponuditi kvalitetne proizvode.

Što se tiče eventualnog korištenja proizvoda od strane države teško je očekivati da se to dogodi u Hrvatskoj jer su trenutno samo Irska i Belgija nametnuli dokazivanje organskog porijekla mesa.

Metoda koju su razvili hrvatski stručnjaci, za koje se i inače tvrdi da su u svjetskom vrhu forenzike, u što spada i ova metoda, pomogla bi kupcima kod informacije kakvo meso jedu. Za sve one hrenovke i kobasice za koje sumnjamo da su onakvog porijekla kakav se nalazi na deklaraciji, ovom metodom možemo dokazati je li to tako. Isto tako, proizvođači mogu provjeravati radi li se o falsificiranim proizvodima, a u slučaju trovanja može se otkriti i zbog čega je do njega došlo.