Hrvatska će za koji mjesec postati 20. članica druge najveće monetarne unije u svijetu uvođenjem eura od 1. siječnja 2023. godine.
Premijer Andrej Plenković predsjedavao je 17. sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, nakon koje je održana i posebna sjednica Vlade s koje će u Sabor poslati prijedloge izmjena 65 zakona, a kasnije će biti izmijenjeno još njih 23.
''Mi smo tijekom proteklih nekoliko godina vrlo sustavno radili na ispunjavanju kriterija i pretpostavki da postanemo članica europodručja'', naglasio je Plenković opetovavši da članstvo u eurozoni Hrvatskoj omogućava bolju zaštitu od kriza.
''Razdoblje koje je pred nama, četiri ključna mjeseca, karakterizirana su s nekoliko važnih procesa: prvi je zaštita potrošača; drugi je zakonodavni aspekt priprema, koji rješavamo kroz ove pakete zakona i time osiguravamo pravodobne izmjene zakona i pravnu sigurnost; treći je prilagodba svih segmenata društva na novu valutu i četvrto da raspravimo prednosti članstva Hrvatske u europodručju'', pobrojao je Plenković.
Niska izmijenjenih zakona poslana Saboru
Uz izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost, riječ o još 11 zakonskih prijedloga.
Primjerice, iz područja financijskog sustava, to su izmjene i dopune zakona o računovodstvu, zakona o elektroničnom novcu te zakona o platnom prometu, a donijet će se i novi zakon o provedbi uredbe o medaljama i žetonima koji nalikuju eurokovanicama, izvijestio je ministar financija Marko Primorac.
Iz resora ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića riječ je o 24 zakona, pri čemu se prijedlozi izmjena i dopuna između ostalog odnose na zakon o sigurnosti prometa na cestama, zakon o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima, o javnom okupljanju, o protuminskom djelovanju, o prijenosu i obradi podataka, o putnicima u zračnom prometu, zakon o prebivalištu, zakon o osobnoj iskaznici itd. Tu su i izmjene zakona o vatrogastvu, koji je u nadležnosti Hrvatske vatrogasne zajednice.
U nadležnosti ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice je osam prijedloga zakonskih izmjena, između ostalog zakona o obaveznim odnosima, o trgovačkim društvima, kaznenog zakona, zakona o parničnom postupku, ovršnog zakona, zakona o zaštiti od nasilja u obitelji itd.
Između ostalog, izmjene podrazumijevaju i da će se novčane kazne u prekršajnim i kaznenim postupcima zamijeniti iznosima u eurima, temeljem fiksnog tečaja konverzije, najavio je Malenica.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić izvijestio je o prijedlogu izmjene i dopune jednog zakona iz svog resora, onog o upućivanju radnika i prekograničnoj provedbi odluke o novčanoj kazni, kojima je cilj omogućiti nesmetano i učinkovito postupanje svih tijela uključenih u postupanje i procesuiranje prekršaja utvrđenih zakonom, zbog čega je između ostalog potrebno iznose novčanih kazni izraženih u kunama preračunati u eure.
U nadležnosti Ministarstva kulture i medija nalazi se devet zakonskih prijedloga, koji se primjerice odnose na zakon o arhivskom gradivu i arhivima, zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, zakon o muzejima, zatim o Hrvatskoj radio televiziji, o audiovizualnim djelatnostima, medijima, elektroničkim medijima itd.
Sve se izmjene odnose na prekršajne odredbe i iskazivanje kazni, to jest njihovom prebacivanju iz kuna u eure, izvijestila je resorna ministrica Nina Obuljen Koržinek.
Nadalje, dva su zakonska prijedloga u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, a odnose se na zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori te onaj o Hrvatskoj agronomskoj komori. Tu je riječ o tehničkim prilagodbama dijela odredbi vezanih za iskazivanje iznosa članarina, rekla je ministrica Marija Vučković.
Izmjena šest zakona odnosi se na Ministarstvo mora prometa i infrastrukture, kao što su zakon o cestovnom prometu, zakon o pravima putnika u prijevozu autobusima, zakon o željeznici, zakon o cestama itd.
Resorni ministar i potpredjsednik Vlade Oleg Butković je apostrofirao da će se uvođenjem eura u poslovanju upravitelja željezničke infrastrukture eliminirati valutni rizici u domeni realizacije infrastrukturnih projekata na način da će odobreni krediti za te namjene s valutnom klauzulom postati valutno nerizični u pogledu otplate.
Naposljetku, tri zakonske izmjene su iz domene Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a odnose se na zakon o meterološkoj i hidrološkoj djelatnosti, zakon o mjeriteljstvu te zakon o nadzoru predmeta od plemenitih kovina. Tu je također riječ o zamjenama vrijednosti iskazanih u kunama, u eure, rekao je ministar Davor Filipović.
''Na pragu smo ostvarenja jednog od ključnih ciljeva'', poručio je Plenković i na jutrošnjoj sjednici Vijeća i dao pregled izazova s kojima se Vlada suočava posljednjih godina, a jedan od njih je i rat u Ukrajini, koji je stubokom promijenio stanje u cijelom svijetu.
''Unatoč svim izazovima i krizama proteklih nekoliko godina na pragu smo ostvarenja jednog od dva strateška cilja dublje integracije u Europsku uniju - jedan je europodručje, a drugi Schengenski prostor.''
''Danas je pola godine od početka ruske agresije na Ukrajinu, koja je stubokom izmijenila sigurnosnu arhitekturu Europe, ali i promijenila energetsku i prehrambenu situaciju u svijetu'', podsjetio je premijer te istaknuo i klimatsku krizu, koja se itekako vidi kroz suše s kojima smo suočeni ove godine.
''Članstvo u eurozoni jamči hrvatskoj državi, hrvatskom gospodarstvu, hrvatskim građanima, našem ukupnom ekonomskom sustavu i veću sigurnost i bolju zaštitu od kriza i ekonomskih šokova. Ulazimo u klub najrazvijenijih zemalja Europe i najbolje povezanih s najsnažnijim mehanizmima solidarnosti i potpore u trenucima gospodarskih kriza'', naglasio je Plenković.
Pročitajte i ovo
Istaknuo je i da će članstvo u eurozoni hrvatskom gospodarstvu omogućiti niže kamate, otpornost na krize i veću konkurentnost, a ono diže međunarodni rejting Hrvatske u političkom, ekonomskom i financijskom smislu.
''Pred nama je ostalo još dosta posla'', kazao je, a kao ključni prioritet naglasio je važnost informiranosti i zaštite potrošača: ''Moraju biti upoznati s procesom i zaštićeni od toga da netko lovi u mutnom. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja poduzelo je niz aktivnosti kako bi proces bio transparentan i da se svi ponašaju korektno i fer, a ne nastoje profitirati.''
''Drugi je provedba zakonodavnih aktivnosti, koji će osigurati pravnu izvjesnost prilagodbe. Treći je prilagodba gospodarstva i društva: opskrba novcem banaka, poduzeća i građana, što je zahtjevan i skup proces, ali to je izrazito bitno. Četvrto je osvrnuti se na sve prednosti koje će nam donijeti članstvo u europodručju", zaključio je Plenković.
Osvrnuo se na rast standarda u zemljama koje su proces prošle prije Hrvatske te kao primjer uzeo da su u Sloveniji, koja je ušla u europodručje 2007. godine, do 2021. bruto plaće rasle za 48 posto, a cijene 26 posto, što znači da je zabilježen realan rast bruto plaća oko 22 posto. Kao slične primjere rasta naveo je i one u Slovačkoj, Estoniji, Litvi i Latviji.
''Ovo su sve primjeri koji empirijski dokazuju da je životni standard, primanja građana onih država, osobito srednje i istočne Europe, koje su pristupale europodručju išao nabolje'', istaknuo je Plenković.
''Teško je nakon ovakvog iscrpnog izlaganja reći nešto novo'', kazao je ministar financija Marko Primorac, na što je Plenković dometnuo: ''Vi ćete dugo biti ministar.''
I kao takav imati plaću oko 2000 eura, računica je na koju su ga pitanjima nagnali novinari nakon sjednice Vijeća u izjavama za medije.
Stižu važne promjene za građane
Zbog uvođenja eura uvodi se i niz zakonskih izmjena, koje se mogu razdvojiti u dvije skupine. Naime, kako je objasnio Primorac, u prvoj skupini su zakoni koji se mijenjaju isključivo zbog uvođenja eura i ima ih šezdesetak, a u drugoj su zakoni koji se moraju izmijeniti zbog uvođenja eura, ali i prilagoditi neke dodatne segmente i njih ima još dvadesetak.
Govoreći o izmjenama zakona, Plenković je poručio: ''Vlada je radila i na godišnjem, nije se 65 zakona izmijenilo samo.''
Pročitajte i ovo
Prema fiksnom tečaju konverzije kune u euro, jedan euro iznosi 7,53450 kuna.
Dvojno iskazivanje cijena bit će obvezno od 5. rujna ove godine i trajat će do 31. prosinca 2023. godine, a od 1. siječnja računi će morati biti iskazani isključivo u eurima.
Na svim bankomatima, neovisno o tome čijoj banci pripadaju, euri će se moći isplatiti bez posebne naknade između 15. prosinca 2022. i 15. siječnja 2023.
Glavnu ulogu u postupku zamjene valute imat će banke, Fina i Hrvatska pošta, u čijim će se poslovnicama tijekom prvih 12 mjeseci od dana uvođenja eura moći bez naknade uz primjenu fiksnog tečaja konverzije provesti zamjena valute.
Broj novčanica i kovanica kuna koje će se moći zamijeniti za eursku gotovinu u jednoj transakciji bez naknade bit će ograničen na najviše 100 novčanica i 100 kovanica. No, građani će kunsku gotovinu moći bez ikakvih ograničenja i naknada konvertirati u eure polaganjem novca na bankovne račune.
Nakon što istekne prvih 12 mjeseci te banke, Fina i Hrvatska pošta prestanu pružati uslugu zamjene valute, novčanice i kovanice kuna moći će se zamijeniti samo u HNB-u, i to također bez naknade. HNB će trajno mijenjati novčanice kuna, dok će se kovanice moći zamijeniti u roku od tri godine od dana uvođenja eura.
Pročitajte i ovo
Ministar gospodarstva održivog razvoja Davor Filipović podsjetio je na Etički kodeks za zamjenu hrvatske kune eurom i istaknuo da mu je dosad pristupilo 370 poslovnih subjekata.
Od 5. rujna će i poslodavci na ispravama za isplatu plaća morati dvojno iskazati ukupni iznos isplaćen radniku, to jest plaću, otpremninu i druga materijalna prava, što bi se već moglo odnositi na plaće za kolovoz, ukoliko će ih poslodavci isplaćivati nakon 5. rujna. Isti princip se odnosi i na mirovine.
Proces pripreme predopskrbe kovanicama i novčanicama ide prema planu
Viceguverner HNB-a Michael Faulend je izvijestio da proces pripreme predopskrbe kovanicama i novčanicama eura teče u skladu s planom, pri čemu se proces kovanja eurokovanica kreće i bolje od plana.
Ako se tim tempom i nastavi, sredinom prosinca bi mogla biti iskovana i kompletna predviđena edicija za predopskrbu banaka i drugih institucija te građana.
Što se tiče nabave novčanica, sa središnjim banakama eurozona detaljno je dogovorena dinamika i količina opskrbe, u rujnu i početkom listopada bit će zaprimljene tri pošiljke novačnica, a do početka prosinca još tri.
Prve tri pošiljke koje će doći do početka listopada, napomenuo je Faulend, količinski će biti u potpunosti dostatne za proces predopskrbe.
Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović izvijestio je da predstoji pojedinačno potpisivanje ugovora između banaka i HNB-a, kojima će se definirati dinamika opskrbe eurokovanicama i novčanicama.
Cilj je, kako rečeno ranije, da se do kraja ove godine otkuje oko 420 milijuna eurokovanica s nacionalnim motivima, dok je za iduću godinu planiran otkov njih oko 230 milijuna.
