Predsjednik Tuđman je u trenutku napada pregovarao s predsjednikom Predsjedništva SFRJ Stjepanom Mesićem i predsjednikom Saveznoga izvršnog vijeća (SIV) Antom Markovićem. Dva bojna zrakoplova JNA raketirala su 7. listopada 1991. nešto poslije 15 sati Banske dvore. Od šest ispaljenih raketa dvije su pogodile zgradu Banskih dvora, a ostale su pogodile zgrade u njihovoj blizini. Dio krova Banskih dvora bio je razrušen, oštećeno je pročelje i gotovo sve prostorije. Posebno je bilo oštećeno predsjednikovo krilo zgrade, u kojem su bile njegove radne prostorije i dvorana za konferencije, u kojoj se 200 kilograma težak kristalni luster srušio na stol.
Tada je ocijenjeno kako se radilo o atentatu na predsjednika Tuđmana, jer je napad vođenim raketama u prvom redu bio usmjeren na predsjednikove radne prostorije. U zgradi nitko nije poginuo, ali je ranjeno nekoliko ljudi. Napad na Banske dvore izveden je uoči istjeka moratorija Europske zajednice na odluku Hrvatskoga sabora o osamostaljenju Republike Hrvatske te tijekom općih napada JNA na hrvatske gradove - Vukovar, Vinkovce, Osijek, Pakrac, Sisak, Karlovac, Gospić, Otočac, Zadar, Šibenik i Dubrovnik.
>> 'Da sam poginuo naslijedio bi me Srbin veći od svakog Srbina'
Predsjednik Tuđman je tih dana predlagao sekretaru za obranu SFRJ Veljku Kadijeviću da JNA iz zraka, s kopna i mora obustavi navalne operacije protiv Hrvatske, a da će Hrvatska, zauzvrat, istodobno prekinuti opću blokadu njihovih vojarna. JNA je odbila Tuđmanov prijedlog i jednostrano inzistirala na hrvatskoj deblokadi.
Predsjednik Tuđman je objasnio kako se blokadom vojarna željelo prisiliti JNA da napusti Hrvatsku, ali i kao mogućnost da se Hrvatska domogne oružja, što joj ga je nelegalno otela JNA nešto prije prvih višestranačkih demokratskih izbora.
Kako i sam navodi, predsjednik Tuđman je pokušavao pregovorima i sudjelovanjem na medunarodnim konferencijama izbjeći rat te mirnim putem tražiti političko rješenje. Prestanak moratorija EZ-a za Hrvatsku je značio, smatrao je Tuđman, stupanje na snagu, na temelju svibanjskog referenduma, ustavne odluke Hrvatskoga sabora o samostalnosti. "Mi smo i dalje zainteresirani za trenutačan prekid vatre i za mirno rješenje", naglašavao je.
Noć prije raketnoga napada na Banske dvore predsjednik SSSR-a Mihail Gorbačov uputio je poruku hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu i predsjedniku tadašnje vlade Franji Gregoriću te ih upozorio kako raspolaže "informacijama da se bliži trenutak napada na velika industrijska središta i čak na glavni grad Hrvatske - Zagreb".
Voditeljica predsjednikova ureda Zdravka Bušić podsjetila je kako je taj dan predsjednik Tuđman razgovarao s Antom Markovićem. Čak ga je i za objedom uvjeravao kako je vrijeme da se napokon povuče iz Beograda. Prisjetila se kako su predsjednik Tuđman, Stjepan Mesić i Ante Marković, nakon objeda, pregovore nastavili u predsjednikovoj sobi, a ubrzo se začuo jak tresak. Kad smo otvorili vrata, hodnik prema predsjednikovoj sobi bio je zakrčen srušenim zidovima, rekla je Bušić za Hinu, dodavši kako su u toj sobi zatekli Tuđmana, Mesića i Markovića.
Napad jugoslavenskoga zrakoplovstva na Banske dvore predsjednik Tuđman je ocijenio napadom na simbol vlasti za sve Hrvate i simbol tisućljetne želje za državnošću.
"Banski dvori bili su, a i ostat će, simbol hrvatske državnosti. U ovoj razrušenoj, svečanoj dvorani Banskih dvora sjedio sam 4-5 minuta, možda 6, za objedom sa svojim suradnicima prije nego što će barbari uputiti svoje razorne rakete da bi uništili, da bi pokušali uništiti taj simbol hrvatske državnosti, da bi pokušali obezglaviti Hrvatsku... Htjeli su uništiti ovaj hrvatski preporod koji smo stvarali u ovih proteklih godinu i pol uspostavom hrvatske demokracije, uspostavom suverene, samostalne Hrvatske", izjavio je predsjednik Tuđman. "Dobrim su dijelom", nastavio je, "razorili svečanu dvoranu i Banske dvore, ali su time barbari postigli suprotno od onoga što su htjeli - još veće jedinstvo hrvatskog naroda. Svijest koju smo uskrisili u borbi za izbore, za uspostavu demokracije, bit će sada još stamenija. Hrvatski narod bit će kao jedan u borbi - da istjeramo i posljednjeg okupatora iz hrvatske zemlje. Hrvatski narod i domovinska iseljena Hrvatska izgradit će porušenu Hrvatsku. Napadom na Dubrovnik - nakon Vukovara, Vinkovaca, Osijeka, Pakraca, Gospića, Otočca, Šibenika, Zadra - htjeli su uništiti najznamenitiji znamen hrvatske kulture", istaknuo je tada predsjednik Tuđman.
Napad je ocijenio zločinom protiv kulture pred čitavim svijetom i pokušajem fizičke likvidacije hrvatskoga predsjednika. "Vjerojatno su imali za to razloga, no, kao što vidite, nisu uspjeli. Pa sve da su i uspjeli, Hrvatska bi živjela i bez mene, a živjet će i sa mnom u oslobađanju od okupatora i u izgradnji. Uskrisit ćemo i obnovit ćemo Hrvatsku", komentirao je Tuđman.
Istražna komisija i očevidci su utvrdili kako su Banske dvore i Gornji grad 7. listopada 1991., napala dva MiG-a 21 Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva (JRZ), svaki naoružan s po 8 raketa tipa "munja", te dva jugoslavenska "super galeba" G4 naoružana s po dvije bombe MK 82 američke proizvodnje.
Dan nakon ovog napada Sabor je donio jednoglasnu odluku o prekidu svih državno-pravnih veza sa SFRJ. Taj dan, 8. listopada, Hrvatska slavi kao Dan neovisnosti. (T.Š./Hina)
-
OSTAJE ZASADSudac utakmice Hrvatska - Portugal ipak nije potjeran sa Svjetskog prvenstva
-
zanimljivoFIFA zbog pobune navijača diljem svijeta objavila dodatni ''dokaz'' kod poništenog gola Hrvatske: Vjerujete li im?
-
NOVI ZAKONUskoro velike promjene kod kredita za stan, minusa na računu pa čak i kupnje na rate: "Onima s prosječnim primanjima..."
