Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk sazvao je izvanredni neformalni sastanak na vrhu šefova država ili vlada svih članica EU-a na zahtjev Njemačke za srijedu 23. rujna. Europski čelnici trebali bi se okupiti dan nakon 'popravnog' sastanka ministara unutarnjih poslova koji bi se konačno trebali dogovoriti o raspodjeli 120.000 migranata i izbjeglica iz Grčke, Italije i Mađarske na preostale članice po sustavu obvezujućih kvota, a u čemu se 14. rujna nisu uspjeli dogovoriti.
Kako bi pritisnuo zemlje članice da se ne 'loptaju' s izbjeglicama već da pravedno rasporedijele teret Europski parlament u četvrtak je taj plan već izglasao po hitnom postupku.
Sustav koridora
Nakon 'bum-vikenda' 12. i 13. rujna kada je granica između Mađarske, Austrije i Njemačke postala protočna te su deseci tisuća ljudi prolaskom kroz dvije članice Schengena stigli do željenog cilja, prvog europskog gospodarstva, ta je zemlja u nedjelju poslije podne vratila prve granične kontrole. Po domino sustavu kontrole je pooštrila Austrija, a 15. rujna Mađarska je, kako je i najavila, završila gradnju svoje žičane ograde prema Srbiji i zaustavila protok migranata koji su se okrenuli alternativnoj ruti preko Hrvatske.
DIRLJIV PRIZOR Slavonci pokazali kako se dočekuju izbjeglice
Hrvatska između čekića i nakovnja
Hrvatska vlada, koja je višekratno isticala da poštuje zakon i da neće podizati žičane ograde, počela se od srijede nositi s priljevom migranata i izbjeglica kojih je do 17 sati u četvrtak u Hrvatsku ušlo 8900.
Međutim, kako je vikend ekspresnog migrantskog vala kroz Schengensku zonu prošao 13. rujna Hrvatskoj su ovaj tjedan, uz obećanje pomoći, stigla i upozorenja da ne može računati na to da postane koridor prema Zapadu.
Eventualna uspostava koridora kroz Hrvatsku mogla bi biti kršenje europskih zakona, upozorili su iz Europske komisije.
Takvo je upozorenje uputila i susjedna Slovenija. Europska pravna stečevina ne poznaje koncept humanitarnih koridora za izbjeglice i kad bi Slovenija migrantima iz susjednih država omogućavala prijelaz kroz svoj teritorij time bi kršila europsku regulativu, rekla je ministrica unutarnjih poslova Slovenije Vesna Györkös Žnidar.
Na pitanje što Hrvatska može učiniti ako ljudi ne žele ostati u njoj, glasnogovornik Margaritis Schinas je odgovorio: "Mi nismo tu da savjetujemo hrvatsku vladu, koja je legitimna vlada i koja donosi odluke".
Svi čekaju summit
Austrijski kancelar Werner Faymann koji je u četvrtak razgovarao s hrvatskim premijerom Zoranom Milanovićem i slovenskim Miro Cerarom suglasio se s njima o potrebi što skorijeg održavanja izvanrednog summita EU-a.
"Slovenija se obvezala da štiti vanjske granice šengenskog područja, na to nas obvezuju pravila koja ćemo dosljedno poštovati", kazao je slovenski premijer nakon susreta s Faymannom.
"Pitanje izbjeglica je paneuropski izazov koji pojedine zemlje ne mogu same riješiti", zaključili su pak Faymann i Milanović u očekivanju summita idući tjedna.
I dok hrvatski ministar zdravlja Siniša Varga procjenjuje da bi u Hrvatsku u iduća dva tjedna moglo ući 20.000 ljudi, ministar obrane Ante Kotromanović, koji je ranije rekao da zasad vojska neće na grnicu, upozorio je da je i to moguće ako situacija postane dramatična.
Europski fondovi i pomoć
Hrvatskoj je u suočavanju s izbjegličkom krizom na raspolaganju 71 milijun eura iz Fonda za azil i migracije u tekućem sedmogodišnjem razdoblju, a može zatražiti i dodatnu hitnu pomoć.
Nadalje, može zatražiti raspoređivanje brzih graničnih interventnih timova od Frontexa (eruopske agencije za upravljanje vanjskim granicama) ili aktivirati mehanizam civilne zaštite, rečeno je u četvrtak u Europskoj komisiji. Glasnogovornica Mina Andreeva podsjetila je da je Bruxelles to činio i za druge zemlje.
Također je rekla da je moguć novi prijedlog za preraspodjelu izbjeglica, koji bi se odnosio i na izbjeglice koje su pristigle u Hrvatsku.
"Naš je prvi prijedlog iz svibnja za raspodjelu 40.000 izbjeglica, koji se nalaze u Italiji i Grčkoj, drugi je iz rujna za 120.000, u kojem je tim dvjema zemljama dodana Mađarska. Ta dva prijedloga su na stolu, a uvijek postoji mogućnost predlaganje još jednog mehanizma za relokaciju izbjeglica", rekla je Andreeva.
Pomoć je hrvatskom kolegi Ranku Ostojiću u četvrtak ponudila slovenska ministrica unutarnjih poslova Vesna Györkös Žnidar, ali je ponovo isključila mogućnost uspostave koridora za migrante preko Slovenije. Slovenski premijer Miro Cerar rekao je, nakon sastanka koji je s njim zahtijevao austrijski kancelar Werner Faymann u Ljubljani, da će Slovenija štititi svoju južnu, schengensku granicu s Hrvatskom po propisima EU.
KUDA DALJE? Imigranti pješice došli do granice sa Slovenijom
Hrvatska i Dublinska konvencija
Hrvatska se u nošenju izbjegličkog tereta mora ravnati prema Dublinskoj konvenciji kojom se u Europskoj uniji regulira pitanje azila. Međutim, aktualna izbjeglička kriza i Dublinska konvencija u potpunom su raskoraku sa stvarnošću. Dobar bio izbjeglica ni ne želi se registrirati u zemljama u kojima ne žele ostati i većina njih želi u Njemačku ili Švedsku kao krajnje odredište, a u tu svrhu često i uništavaju osobne dokumente kako ih se ne bi moglo registrirati.
Prema konvenciji sve članice dužne su zbrinuti sve ljude koji dođu na teritorij EU-a, registrirati i razmotriti eventualni zahtjev za azil.
Hrvatska im dakle može ponuditi zahtjev za azil, vratiti ih u prvu zemlju u koju su ušle - uglavnom u Grčku preko koje je većina došla što nije provedivo jer većina i nije registrirana pa nema dokaza da su onamo ušli ili se hotimice nije htjela registrirati kako bi nastavili put sjevera.
Hrvatska ih može vratiti u njihove države pod uvjetom da su sigurne i ako s njima postoji sporazum o readmisiji ili u treću državu, primjerice Srbiju, iz koje su došli ako je ta država sigurna.
Zapadni Balkan ne smije postati parkiralište izbjeglica
"Zemlje zapadnog Balkana ne smiju postati parkiralište ili ničija zemlja za izbjeglice. Bila bi to teška geostrateška greška", rekao je Johannes Hahn, europski povjerenik za europsko susjedstvo. "Teret se mora pošteno raspodijeliti", rekao je i upozorio da one ne smiju postati žrtve neuspjeha u rješavanju izbjegličke krize i da ih ne bi trebalo dodatno opterećivati.
"Ne možemo ih kriviti za slabe granične kontrole ako naše članice ne rade svoj posao", dodao je kritizirajući europske zemlje što nisu dale dovoljno novca za rješavanje međunarodnih problema koji povećavaju izbjegličku krizu.
Što najavljuju članice EU
Njemački vicekancelar Sigmar Gabriel najavio je u četvrtak da će idućeg tjedna otputovati u Jordan kako bi procijenio kakvu pomoć bi Europa mogla pružiti izbjeglicama koje bježe pred sirijskim građanskim ratom, a kancelarka Angela Merkel pozvala je njemačku autoindustriju na Auto showu u Frankfurtu da zaposli migrante.
Berlin je najavio da će pojačati financiranje, ali poziva Europu da učini više.
Danska je u četvrtak najavila da je spremna prihvatiti 1000 migranata u okviru predloženog plana EU-a o kvotama za raspodjelu 120.000 ljudi. Danska bi to učinila na na "dobrovoljnoj" osnovi jer ta zemlja, kao ni Velika Britanija ni Irska, nisu prihvatile zajedničku europsku politiku azila.
Portugal je najavio da je spreman primiti "najmanje 2000 dodatnih izbjeglica" uz 1500 predviđenih u okviru prethodnog sporazuma.
Europa u cjelini mora se suočiti s pitanjem imigracije, od prihvatnih centara do udomljavanja, smara i talijanski premijer Matteo Renzi. "Europa je rođena da ruši zidove, a ne da ih gradi", rekao je Renzi, premijer Italije, koja je zbog geografskog položaja, kao i Grčka, prva na udaru migranata te pozvao na "vraćanje temeljnim vrijednostima Europske unije". (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
na farmiVIDEO Dramatične snimke velikog požara na istoku Hrvatske: Deseci vatrogasaca na terenu
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
