Vjerojatno bi se radilo samo o simboličkoj naknadi, sudeći po bosanskom slučaju u kojemu je Srbija bila osuđena za nekažnjavanje i nesprječavanje genocida, a Sud je ocijenio da financijska naknada ne bi bila primjerena u tom slučaju, rekao je Šimonović'.
Pročitajte i ovo
Istaknuo je i kako bi eventualna naknada mogla biti vezana isključivo uz fizičke osobe, obitelji stradalnika, te da država, po ovoj tužbi, ne može biti nikakav dobitnik financijskih sredstava, ali i da tužba za genocid nije podnesena u prvom redu zbog financijskih razloga te da zasad nisu ispunjene pretpostavke da Hrvatska odustane od tužbe. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata počinjena materijalna šteta od 32,5 milijarde eura.
O povlačenje tužbe nije se razgovaralo
Srbijansko podnošenje protutužbe protiv Hrvatske za genocid moglo bi se, po Šimonoviću, ocijeniti kupovanjem vremena, s tim da je riječ o otprilike tri godine jer se, kako je rekao, rasprava o sadržaju očekuje se početkom 2013. Na pitanje ima li vlada, koja ima pravo na povlačenje tužbe protiv Srbije ili na nagodbu, moralni legitimitet za takav čin, odgovorio je da bi kako bi za takvo što bila potrebna široka suglasnost sviju u parlamentu, a ne samo vladajuće koalicije, te da je važno i mišljenje predsjednika Republike koji je sukreator vanjske politike.
Kaže i kako se stalno od trenutka kada je preuzeo zastupanje Hrvatske, prije 10 godina, o tome razgovara i razmišlja, ali i da se o povlačenju tužbe do sada ozbiljno nije pregovaralo. 'Sadržajnog razgovora, što i pod kojim uvjetima, do sada nije bilo", kaže Šimonović, istaknuvši kao svoje osobno mišljenje da "mi moramo inzistirati na onome što smo tražili u tužbi'. 'A ako se to može ostvariti izvansudskim putem, to je veliko pitanje. Mislim da za sad nisu ispunjene pretpostavke da Hrvatska odustane od tužbe', dodao je Šimonović.
Za sadržaj 2500 stranica obrazloženja tužbe, koji su sada tajna, ministar je rekao da će biti objavljeni u javnosti onoga trena kada započne glavna rasprava. Na pitanje je li predsjednik Ivo Josipović 8. siječnja tijekom predizborne kampanje imao pravo objelodaniti sadržaj nekoliko stranica iz toga obrazloženja, Šimonović je odgovorio da su slični podatci otprije poznati te da se prema tome nije radilo o nekom dokumentu "koji je bio isključivo vezan uz tužbu i koji bi kao takav podlegao obvezi čuvanja tajnosti".
Hrvatska je 2. srpnja 1999. pokrenula postupak pred ICJ-om protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije zbog povrede Konvencije iz 1948. o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida počinjenih na području Hrvatske od 1991. do 1995. Od najvišeg pravosudnog tijela UN-a Hrvatska je zatražila da presudi da je Jugoslavija počinila genocid u Hrvatskoj i da su građani RH bili žrtve tog genocida. RH traži tužbom od SRJ da kazni sve počinitelje genocida koji se nalaze pod njezinom jurisdikcijom, da se dozna istina o nestalim hrvatskim državljanima, da se vrate kulturna dobra oteta u tom razdoblju te da se u najširem smislu nadoknadi šteta RH i pojedincima.
>> Hrvatskoj određen rok za odgovor na protutužbu Srbije
Srbija je osporavala nadležnost Suda, koji se u studenom 2008. proglasio nadležnim za tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid u ratu 1991.-1995.Srbijanska je vlada 31. prosinca 2009. odlučila pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu (ICJ) podići odgovor na tužbu Hrvatske za genocid, kao i protutužbu protiv Hrvatske za genocid nad Srbima tijekom rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995., na 500 stranica - od kojih gotovo 200 zauzima nabrajanje događaja iz doba NDH. (Hina)
-
u NjemačkojStrava na imanju: Nestala 19-godišnjakinja pronađena zatvorena u drvenom sanduku
-
TRAGEDIJA U ITALIJITinejdžer nestao na plaži, krenula je mahnita potraga, ljudi su počeli kopati, a onda je uslijedio užas
-
ZNAK PAŽNJETuriste na granici susjedne zemlje dočekalo iznenađenje: "Ovo još nismo doživjeli"
