Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Sudac Mislav Kolakušić kaže da će se protiv Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi boriti do kraja.


Sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Mislav Kolakušić ustvrdio je kako je Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi iznimno lukavo napisan zakon iza kojeg će se puni razmjeri štete tek vidjeti, kao i da će se protiv tog zakona boriti do kraja pa i do Europske komisije, kojoj se namjerava obratiti zbog povrede pravila o državnim potporama.

Vezani članci Slika nije dostupna Linić uzvraća sucu: 'Ovo rješenje optužuje izvršnu vlast da se bavi kriminalom' Slika nije dostupna Sudac poslao oštar ODGOVOR ministru Slavku Liniću!

Ovaj je zakon gotovo uputstvo kako zloupotrijebiti propis, a da istovremeno Ministarstvo financija, trgovački i upravni sudovi koji sudjeluju u postupku ne odgovaraju ni za što, rekao je Kolakušić u emisiji 'Nedjeljom u 2', odgovarajući na pitanje zašto je pokrenuo postupak ocjene ustavnosti tog zakona.

Dodao je kako je za uopćene nepravilnosti prvotno mislio da se radi o pogreškama i da je zato upozorio na mogućnost događanja kriminala i 'izrugivanje javnom moralu'. Sve dimenzije tog zakona i svih tih zloupotreba vidjet ćemo tek za godinu dana, ustvrdio je Kolakušić, dodavši kako se, ako je netko namjerno tako napisao taj zakon, radi o kriminalu.

Dalekovod traži izuzeće suca Kolakušića s postupka predstečajne nagodbe

Upitan dokle će ići u rasvjetljavanju slučajeva iz predstečajnih nagodba, Kolakušić je odgovorio 'do kraja'. Dodao je da je zadnji korak obraćanje Eurospkoj komisiji u vezi povreda prava državnih potpora, za što, kazao je, još prikuplja sve informacije iz javno dostupne dokumentacije.

U povodu tvrdnje ministra financija Slavka Linića da je kroz predstečajne postupke nelikvidnost smanjena za 11 milijardi kuna s početnih 50 milijardi kuna, Kolakušić odgovara da Vlada mora utvrditi gdje je nestalo tih 50 milijardi kuna. 'Jer one nisu nestale, već su u nečijim vikendicama, stanovima, jahtama, računima, polugama', a tih 11 milijardi kuna samo otpisani dugovi. Pritom je pozvao da se objave podaci koliko je od tog iznosa do sada uplaćeno u državni proračun te koliko je do sada uplaćeno vjerovnicima.

Osvrnuo se i na navode kako su kroz predstečajne nagodbe spašena mnoga radna mjesta, rekavši kako je istodobno izgubljeno 35.000 radnih mjesta, među kojima je sigurno i velik broj u tvrtkama koje su bile vjerovnici u predstečajnim nagodbama.

Uz ostalo, spornim u tom zakonu smatra to što je država, odnosno Ministarstvo financije u postupcima predstečajne nagodbe u trostrukoj ulozi - imenuje nagodbena vijeća koja vode postupke, rješava žalbe, a u postupcima sudjeluje kao najčešće najveći vjerovnik. Kada nagodba dođe do sudaca trgovačkih sudova, oni dakle samo potvrđuju nešto što je Ministarstvo financija arbitrarno odlučilo, rekao je.

Najspornijim pak dijelom zakona smatra što tražbine u postupku nitko ne provjerava - dužnik ih sam prihvaća ili odbija, a povjerenik predstečajne nagodbe 'pregledava' te vjerovnici nemaju mogućnost utjecaja. To omogućava slučajeve u kojima tvrtke priznaju fiktivne tražbine svojih povezanih društava ili 'prijateljskih tvrtki', koje u postupku pristaju na otpis velikog dijela potraživanja, preglasavajući tako 'prave' vjerovnike. Oni pak tako ostaju bez mogućnosti da naplate najveći dio svojih potraživanja, manji dio im se pristaje isplatiti kroz nekoliko godina, a i ta je naplata, smatra Kolakušić, upitna jer je pitanje koja će banka ili dobavljač pratiti takvu tvrtku koja prošla kroz predstečajnu nagodbu.

Uz to, uvela se i mogućnost prava glasa temeljem jamstava, dakle nepostojećih tražbina, kojima se u mnogim slučajevima počelo i raspolagati, primjerice unošenjem u temeljni kapital dužnika, tvrdi Kolakušić.

U vezi s najavama izmjena zakona u smislu da tražbine utvrđuje sud, Kolakušić postavlja pitanje tko će popraviti nastalu štetu. 'Ako donosimo novi zakon, moramo poništiti sve one postignute nagodbe. Ako je zakon loš, onda treba poništiti i sve njegove loše posljedice', istaknuo je te ponovio da zakon treba kompletno napisati ispočetka.
Uz ogradu da o aktualnim i konkretnim slučajevima ne želi govoriti, upitan za slučaj Dalekovoda, čiji je postupak prekinuo i tada zatražio ocjenu ustavnosti zakona, a danas se taj slučaj navodi kao primjer uspješne predstečajne nagodbe u kojoj su sačuvana radna mjesta i kroz dokapitalizaciju tvrtki se omogućava da radi dalje, Kolakušić je kazao da je sretan da su radna mjesta sačuvana. No, dodaje, upravo ti postupci smanjenja i povećanja temeljnog kapitala kroz predstečajne nagodbe dovodi do preuzimanja tvrtki izvan zakonom propisanih uvjeta i izvan svih tržišnih uvjeta.

Kao najbolji poznati primjer dobrog zakonskog rješenja naveo je Srbiju u kojoj je ovo područje regulirano dvama zakonima - o reorganizaciji kroz stečaj koji provodi sud te o svojevrsnoj sporazumnoj nagodbi u kojoj dužnik, poduprt dvjema poslovnim bankama, sklapa nagodbu isključivo s onim vjerovnicima s kojima se dogovorio samo o njihovim potraživanjima, ne dirajući u tuđe tražbine. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju