Ratko Mladić osuđen je na kaznu doživotnog zatvora. Pravomoćnu presudu potvrdilo je peteročlano Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) u Den Haagu.

Galerija


Ratku Mladiću potvrđena je kazna doživotnog zatvora. Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) izriče u Den Haagu potvrdilo je prvostupanjsku presudu ratnom zapovjedniku vojske bosanskih Srba. 

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) izrekao je u studenome 2017. godine Mladiću kaznu doživotnog zatvora pošto ga je proglasio krivim za najteže ratne zločine tijekom rata u BiH, uključujući i genocid u Srebrenici. Na tu su se presudu žalili tužiteljstvo i obrana.

Mladić će ostati u pritvoru dok se ne odluči u kojoj će državi služiti kaznu.

Odbijena žalba

Žalbeno je vijeće odbilo Mladićevu žalbu na presudu iz 2017. godine. Sutkinja je kazala da je zaključeno da je UZP postojao kada je riječ o napadima na Sarajevo. Žalbeno vijeće je, uz jedno suprotno mišljenje, ustanovilo da raspravno vijeće ni ovdje nije pogriješilo, pa je ta žalba odbačena.

"Žalbeno vijeće smatra neuvjerljivim Mladićevu tvrdnju da je on želio preseliti muslimane iz humanitarnih razloga. Premještanje je bilo protuzakonito i prisilno. I ovdje je sutkinja Nyambe imala suprotno mišljenje", rekla je sutkinja i zaključila da ni u ovom slučaju Mladiću žalbi nije dokazao da je raspravno vijeće pogriješilo.

Odbijena je i Mladićevu tvrdnja da u obzir nisu uzeti dokazi da nije bio u Srebrenici, kao i druge dokaze koji pokacuju da nije odgovoran za Srebrenicu.

"Njegova žalba pokazuje neslaganje, ali ne i greške raspravnog vijeća", govori sutkinja. Odbijene su i druge podtočke Mladićeve žalbe vezane uz Srebrenicu.

Sudski proces započet prije 26 godina

Ovom je pravomoćnom presudom okončan pravosudni proces započet još u srpnju 1995. godine kada je tužiteljstvo Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) podignulo prvu optužnicu protiv Mladića.

Ona je nakon toga tri puta preinačena kako bi ga se kaznilo i za genocid počinjen u Srebrenici ali i kako bi se suđenje ubrzalo tako što se sud koncentrirao samo na najteže zločine koje je počinio osobno ili ih je zapovjedio.

Kriv za najteže zločine

Mladić je 2017. proglašen krivim za najteže ratne zločine, uključujući i genocid u Srebrenici, no vijeće ICTY-a je odbacilo optuže da je odgovoran i za genocid počinjen u još pet općina u BiH 1992. godine, poput Prijedora gdje su snage bosanskih Srba prognale i pobile gotovo cjelokupno hrvatsko i bošnjačko stanovništvo.

Tužiteljstvo je zatražilo da drugostupanjsko vijeće MICT-a potvrdi i tu točku optužnice.

Ratko Mladić Zadar, Škabrnja, Sinj, Sinjska krajina - zločini koje je počinio Ratko Mladić. Danas dočekuje presudu u kojoj o Hrvatskoj nema ni riječi: ''Jednostavno ne možemo razumjeti...''

Presudu kojom ICTY i MICT kao njegov pravni sljednik zatvaraju svoj posljednji slučaj izravno povezan s ratom u Bosni i Hercegovini izreklo je žalbeno vijeće kojim predsjedava sutkinja Prisca Matimba Nyambe, a ostali su članovi Aminatta Lois Runeni N’gums, Seymour Panton, Elizabeth Ibanda-Nahamya i Mustapha El Baaj.

Mladić, kojega su inozemni mediji, poput BBC-ja, odavno proglasili "krvnikom iz Bosne", izvještavajući kako je on odgovoran za najgore ratne zločine na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, prvostupanjskom je presudom proglašen krivim za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti te za kršenje zakona i običaja ratovanja.

Suđenje trajalo više od pet godina

Nakon suđenja koje je potrajalo više od pet godina, tijekom kojega su saslušani iskazi čak 592 svjedoka optužbe i obrane, odbačen je jedino dio optužnice koji ga je teretio za zločin genocida u općinama u kojima su snage pod Mladićevim zapovjedništvom 1992. godine provele masovne etničke progone te pobile ili protjerale najveći dio Hrvata i Bošnjaka.

Sudsko vijeće ICTY-a zaključilo je kako je Mladić zločine zbog kojih je i osuđen počinio sudjelujući u četiri udružena zločinačka pothvata. Prvi je činio sveobuhvatni plan s ciljem da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo a drugi je imao za cilj širenje terora među civilnim stanovništvom putem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja.

Cilj trećeg udruženog zločinačkog pothvata bilo je eliminiranje bosanskih Muslimana iz Srebrenice, dok je četvrti imao za cilj da se pripadnici mirovnih snaga UN-a uzmu za taoce kako bi se spriječilo da NATO izvede zračne napade na vojne ciljeve bosanskih Srba.

Ratko Mladić - 4 Uskoro konačna kazna za ratnog zločinca kojega bosanski Srbi smatraju herojem: ''Svi su ponosni što je odavde''

Na prvostupanjsku presudu žalili su se i tužiteljstvo kao i obrana. Tužiteljstvo je tražilo od drugostupanjskog vijeća da Mladića proglasi krivim i za genocid u općinama Foča, Kotor-Varoš, Prijedor, Sanski Most te Vlasenica.

Mladićeva obrana pak tvrdi kako je prvostupanjsku presudu obilježio niz pravnih i činjeničnih pogreški sudaca koje optužuju da nisu uzeli u obzir olakotne okolnosti pa traže da presuda kojom je osuđen na doživotni zatvor bude poništena a on oslobođen. Ukoliko to ne bi bio slučaj predlažu ponovno suđenje.

Sanja Jurišić razgovara s Radom Ivković - 3 Supruga prvog poginulog branitelja u Škabrnji o događajima prije 29 godina: "Došao je susjed usred noći i rekao da je pola sela ubijeno"

Prvu optužnicu protiv Mladića ICTY je podignuo u srpnju 1995. godine dok je još trajao rat u BiH a optužen je zajedno s političkim liderom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem koji je 2019. godine pravomoćno osuđen na doživotni zatvor a kaznu služi u zatvoru u Velikoj Britaniji.

Druga proširena optužnica podignuta je u studenom 1996. godine i uključivala je genocid u Srebrenici.

Godine proveo u bijegu

Mladić je godinama bio u bijegu skrivajući se najprije u dobro zaštićenim vojnim objektima po BiH da bi se ispostavilo kako je nakon toga pobjegao u Srbiju gdje je bio pod zaštitom vojske i političkog vrha predvođenog Slobodanom Miloševićem i Vojislavom Koštunicom. U svibnju 2011. ipak je uhićen u selu Lazarevo kod Zrenjanina.

"Okončali smo jedan težak period naše povijesti", kazao je tadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić komentirajući uhićenje Mladića koji je odmah nakon toga izručen ICTY-u te je do danas ostao u pritvorskoj jedinici suda gdje čeka konačnu presudu.

Ratko Mladić "Srebrenički krvnik": "Je li moj grijeh što nisam dozvolio ustaškoj nemani da baca srpsku nejač u jame?"

Obitelj ga očekivala na slobodi

Oslobađajućoj se presudi ipak nadala Mladićeva obitelj.

"Ako se uzmu u obzir dokazi, Ratko Mladić 8. lipnja bit će oslobođen, a ako MICT potvrdi prvostupanjsku presudu, bit će to dokaz da njihov rad nema veze sa međunarodnim pravom i pravdom", kazao je ranije Mladićev sin Darko za srbijanske medije.