Ratnom zapovjedniku bosanskih Srba Ratku Mladiću idućeg će tjedna Vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) izreći konačnu kaznu nakon što ga je Haški tribunal 2017. osudio na doživotnu kaznu za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine.
Radosav Zmukić, bivši vojnog bosanskih Srba iz Mladićeva rodnog gradića Kalinovika, uvjeren je da ta presuda ne može biti dalje od istine.
"Svi su ponosni što je odavde", tvrdi Zmukić. On se s Mladićem susreo nekoliko puta za vrijeme rata i kaže da je bio impresioniran njegovom odvažnošću.
"Zločine su počinile sve strane. Takav vojnik nije bio sposoban narediti ubojstva ljudi, osobito ne civila", izjavio je Zmukić za AFP.
Bošnjaci koji su preživjeli ratne strahote takvo kontinuirano poricanje ratnih zločina i uzdizanje ljudi poput Mladića vide kao glavnu prepreku u postizanju mira u zemlji koja je još uvijek etnički duboko podijeljena.
Dodik: Sud je ponizio Srbe
Čini se, ipak, da je poricanje krivnje uzelo maha posljednjih godina, zajedno sa štovanjem i suosjećanjem prema Mladiću i osuđenom političkom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću.
Milorad Dodik, srpski član predsjedništva BiH i ranije dugogodišnji predsjednik Republike Srpske, godine 2007. složio s međunarodnim sucima da masakr u Srebrenici, najgori ratni zločin u Europi nakon Drugog svjetskog rata, jest genocid.
Otad je promijenio mišljenje navodeći da je bio izmanipuliran jer je vjerovao odlukama međunarodnih sudova.
"Haški sud ponižava srpske žrtve i nepravedan je", kazao je Dodik nakon presude Mladiću 2017., naglasivši da su 70 posto onih kojima se sudilo bili etnički Srbi.
Dodik je tada dodao da nijedna presuda ne može Mladiću oduzeti status junaka. S tim stavom slaže se većina bosanskih Srba.
Pročitajte i ovo
Mladić i njegovi ljudi su nedužni, tvrdi srpski ratni veteran Ljubo Tomović iz Foče, još jednom gradu u kojem su Srbi počinili pokolj Bošnjaka.
Ondje Mladić ima svoj mural. "Samo je branio svoje. Njemu presuditi bila bi sramota i grijeh", dodaje Tomović.
Kampanja "Majki Srebrenice"
U ratu u Bosni i Hercegovini između Hrvata, Bošnjaka i Srba poginulo je gotovo 100.000 ljudi, od kojih je većina pripadala muslimanskoj zajednici, piše AFP.
Sukob je podijelio zemlju na dva entiteta; Republiku Srpsku i bošnjačko-hrvatsku federaciju.
Bošnjaci već godinama vode kampanju protiv negiranja genocida i ratnih zločina. Udruženja kao što su "Majke Srebrenice" okupljaju bošnjačke ratne stradalnike i zalažu se za pravdu.
"Ne razumijem zašto je još uvijek prihvatljivo poricati i kako netko tog čovjeka može smatrati herojem", kazala je Almasa Salihović, glasnogovornica Memorijalnog centra Srebrenica gdje je pokopano više od 6.000 žrtava srebreničkog genocida, među njima i njezin brat.
"Tko negira genocid, taj je također ratni zločinac", izjavila je Fadila Efendić, predsjednica Udruženja "Majke Srebrenice" koja je ondje izgubila supruga i sina.
Iako ništa ne može vratiti ubijene, smatra da bi priznanje genocida zemlju vratilo na pravi put. "I iznad svega, majkama bi donijelo olakšanje da je pravda zadovoljena", kaže Efendić.
