'Europa je šutjela dok je Vukovar razaran'

tri vijesti o kojima se priča 22 NOVOROĐENČADI Novi šok na mjestu doma koji su vodile časne sestre: Zbog pretrpanosti dječjim tijelima identifikacija ide teško KAZNENO JE PRIJAVLJENA FOTO Filipinka uhićena čim je preuzela pakete u zagrebačkoj pošti: Policija objavila zašto ŠTIĆENE OSOBE Tko čuva hrvatske političare? Samo jedan od njih ima zaštitu do kraja života

Predsjednik Republike Stjepan Mesić položio je vijenac i zapalio svijeću na mjestu masovne grobnice na Ovčari, poručivši kako su hrvatski branitelji i civili ubijeni u agresiji na Vukovar dali živote ne samo za Hrvatsku već i za Europu.

'Ta ista Europa je šutjela dok je Vukovar razaran', rekao je predsjednik Stjepan Mesić, dodajući kako bi bilo dobro da Europa, ali i svijet, iz onoga što se dogodilo u Vukovaru 1991., izvuku pouku jer, kazao je, oni koji danas ne miruju, mogu ponoviti u Bosni i Hercegovini ono što je bilo u Vukovaru i Srebrenici. 'Nadam se da će svi europski mehanizmi shvatiti o čemu se radi', rekao je.

'Zadnji put sam ovdje u funkciji predsjednika Republike, ali ću i inače dolaziti', rekao je Mesić nazočnima na Ovčari kraj Vukovara, gdje su pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojba ubili su 20. studenog 1991. godine 200 ranjenika i civila odvedenih prethodno iz vukovarske bolnice. Službenom protokolu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine zamjerio je što u protokolu polaganja vijenaca i paljenja svijeća državnih i drugih izaslanstava na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata nije bilo izaslanstava Hrvatske vojske i policije.

Prigodnom programu 'Moj Vukovar sazdan od prkosa i čuda' učenika vukovarske Gimnazije te članova Mješovitog pjevačkog zbora Hrvatskog kulturnog glazbenog društva 'Dunav' uz velik broj okupljenih građana pristiglih iz cijele Hrvatske i sudionika obrane grada 1991. godine nazočni su i predsjednici države, Hrvatskog sabora i Vlade Stjepan Mesić, Luka Bebić i Jadranka Kosor.

>> 'Dan sjećanja' na žrtvu Vukovara

'Zločin je u Vukovaru planiran, nije se to dogodilo slučajno i naglo, a Vukovar se po tome može usporediti sa Srebrenicom. Nikako mi nije jasno kako se moglo dogoditi da se ranjeni civili odvode iz bolnice i ubijaju. Koliko je bilo moguće, učinjeno je, ali se uvijek može više da svaki zločin ipak do kraja bude istražen', rekao je Mesić odgovarajući na novinarski upit je li učinjeno dovoljno na rasvjetljavanju ratnih zločina.

Nakon prigodnog programa u dvorištu bolnice sudionici Dana sjećanja na žrtvu Vukovara uputit će se predvođeni vukovarskim braniteljima i članovima Udruge 'Vukovarske majke' u Koloni sjećanja gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata gdje će državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće u spomen na poginule hrvatske branitelje i civile u agresiji na Vukovar.

Uglednici u Koloni sjećanja

Među sudionicima Dana sjećanja, koji se ove godine obilježava pod geslom 'Vukovar je jučer, danas i sutra', nalaze se ratni zapovjednici obrane Mile Dedaković i Branko Borković, ministri u Vladi Ivan Šuker, Petar Čobanković, Božo Biškupić, nadbiskup i metropolit đakovačko-osječki i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije msgr. Marin Srakić, biskup požeški msgr. Antun Škvorčević koji će na groblju predvoditi misu zadušnicu. Duž gradskih ulica koju će u Koloni sjećanja proći sudionici od bolnice do šest kilometara udaljenog Memorijalnog groblja, učenici osnovnih škola grada Vukovara jutros su zapalili lampione.

Odlukom gradskih vlasti u Vukovaru je danas neradni dan za zaposlenike gradskih ustanova i tvrtki u vlasništvu grada, a istovjetnu preporuku gradske vlasti uputile su ostalim poslodavcima u Vukovaru.

U srpske logore je odvedeno 7000 ljudi

Bitka za Vukovar u kojoj je prema podacima vukovarske bolnice ubijeno ili poginulo 1624 branitelja i civila od kojih 905 do sloma grada, a ranjeno je 1219 branitelja i civila, započela je 25. kolovoza kada su bivše JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na Vukovar.Opkoljeni Vukovar branilo je oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske. Obrana grada slomljena je 18. studenoga 1991. godine.

U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba. Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još je 350 osoba s vukovarskog područja. (D.Ma./Hina)