Mesić: "Ne može se živjeti od izbora do izbora"

U Predsjedničkim dvorima okupilo se više od 30 gospodarstvenika, nazočni su i predstavnici gospodarskih institucija, a u ime Vlade došao je državni tajnik Ministarstva gospodarstva.

tri vijesti o kojima se priča KOBNA POGREŠKA "Dišem, ali jedva": Muškarac pozvao hitnu pomoć, a zbog nevjerojatnog niza okolnosti pronašli su ga prekasno nakon uspješne potrage HGSS zaprimio pismo dječaka za kojim su tragali: "Ovo ne postoji u izvješćima..." Novi prosvjedi u Teheranu Trump razmatra napad na Iran! "Jedna od opcija je..."

Predsjednik Mesić izrazio je žaljenje što se premijer i pozvani ministri gospodarstva, vanjskih i unutarnjih poslova nisu odazvali ali mu je drago što je tu predstavnik Vlade, pa će im prenijeti "o čemu se i kako raspravljalo".

Naglasio je i kako nije koristio svoje ustavne ovlasti i nije zatražio sjednicu Vlade o gospodarskim odnosima sa svijetom. "Mada bi tema to zasluživala i mada mi Ustav to omogućuje", rekao je Mesić, dodajući kako se u ovom trenutku odlučio samo na razmjenu mišljenja iz čega mogu proizići i neke ideje, poticaji, pa i prijedlozi.

"Vladi prepuštam njen dio posla, ali jasno je da neke stvari treba napraviti i to hitno", poručio je Mesić.

U svom uvodnom izlaganju upozorio je na niz problema koja je uobličio kroz 15-tak pitanja zašto. Napomenuo je pritom da ne otvara niti želi otvarati sukobe s bilo kime, već da pruža ruku suradnje svima. "Jer to je golem posao, zajednički posao u kojem moraju sudjelovati i predsjednik Republike, i Vlada, ali i oporba, kao i stručne asocijacije, banke i sindikati", poručio je Mesić ističući kako se mora promijeniti stanje, ali i način na koji o gospodarstvu razmišljamo.

Neka od Mesićevih pitanja su, uz ostalo, zašto se u velikoj Kini mogu naći voćni sokovi iz jedne male države iz susjedstva, ali ne i hrvatski, zašto korejski proizvođači automobila podižu tvornice u tranzicijskoj zemlji Srednje Europe, ali ne u Hrvatskoj, zašto se strani investitori u Hrvatskoj suočavaju s problemima koji nemaju u drugima, zašto strani ulagači tvrde da se susreću s korupcijom, zlouporabom službenog položaja i krivotvorenjem dokumenata te najavljuju da će tražiti naknadu štete od proračuna jer ne funkcionira pravna država te zašto se na građevinsku dozvolu čeka i 560 dana.

Upitao je i zašto se tvrdoglavo, skrivajući se iza plašta pregovora s EU, odbija priznati kako naše tvrtke imaju daleko veće mogućnosti na tržištima tzv. trećeg svijeta nego na tržištima EU. Pritom je poručio kako u poslovanju s tim državama treba iznaći načine za liberalizaciju viznog režima, upitavši je li normalno da poslovni čovjek iz velike azijske zemlje tjednima čeka na hrvatsku vizu ili da onaj iz bliskoistočne zemlje mora putovati u drugu državu u regiji kako bi predao molbu za vizu.

Dogodilo se, kaže Mesić, da je čovjek iz Jemena, Saudijske Arabije traži vizu u Kairu, da se kada se vidi da je riječ o Arapu to stavi u ladicu i čeka intervencija, pa se šalje iz Ministarstva vanjskih u Ministarstvo unutarnjih poslova, pa u ambasadu, pa se taj čovjek poziva, a njemu je svega toga dosta pa ode u Italiju i napravi posao. "Razmišljamo li koliko ima bogatih, vrlo bogatih Indijaca ili Kineza, Kuvajčana ili Japanaca ili građana istočnoeuropskih zemalja koji bi rado došli u Hrvatsku kao turisti kada im ulazak ne bi bio tako kompliciran", upitao je Mesić.

Upitao je i zašto se četiri godine, iako smo znali što nas čeka u vezi s brodogradilištima, nije poduzelo gotovo ništa, pa sad izgleda da nas EU suočava s ultimatumom.

Mesić pita i zašto obitelji stranaca koji rade u Hrvatskoj mogu doći tek nakon što ti stranci u našoj zemlji rade pune dvije godine, zašto smo spori u stvaranju pravnog okvira s drugim državama.

U raspravi koja još uvijek traje gospodarstvenici su i sami upozorili na niz problema s kojima se susreću, od visokih troškova države, posebno lokalne države, skupih komunalnih doprinosa koji ograničavaju i strane investicije, do potrebe tehnološke obnove, obrazovanja i slično.