"Dogodine je Ministarstvo financija predvidjelo da će doći do smirivanja te inflacije, da će stope inflacije biti 5,7 dogodine i to je nešto što je dobro. Očekuje se pad inflacije u sljedećoj godini, a kad usporedimo Hrvatsku s drugim europskim zemljama, mi stojimo negdje u sredini. Prema tome, to jasno pokazuje da su svi potezi koje smo radili dosad djelovali tako da ta inflacija ne bude kudikamo veća. Baltičke zemlje imaju inflaciju oko 20 posto", rekao je ministar Davor Filipović.
O svemu je s Maruškom Vizek s Ekonomskog fakulteta razgovarao reporter Dnevnika Nove TV Marko Biočina.
Ministar Filipović poručuje da smo u Europskoj uniji pri sredini, kako je u nekim državama puno gore. Može li to građanima u ovom trenutku biti ikakva utjeha, pitao je Biočina svoju gošću.
"Nikako nije utjeha jer čim građani i tvrtke čuju riječ rekord, samo čekaju sljedeći rekord i to automatski smanjuje potrošnju", kazala je Vizek.
Na pitanje koliko to još može trajati, ekonomistica odgovara: "Inflacija se iz mjeseca u mjesec povećava, nama je u trećem mjesecu dosegla vrhunac tih mjesečnih stopa i sad već vidimo blagi trend smanjenih stopa mjesečne inflacije, vrlo blago se inflacija se ispuhuje i očekujemo da će se do sredine sljedeće godine početi ispuhavati."
Prema DZS-u, godišnji je prosjek inflacije ove godine 9,6 posto, ali se čini da je cijena života otišla gore znatno više od toga. Zašto je tako, pitao je reporter.
Pročitajte i ovo
"Indeks koji mjeri promjenu inflacije zasniva se na promjeni cijene ukupne košarice dobara, od hrane, usluga, obrazovanja, zdravstva prijevoza energenata... Neki od nas troše malo više hrane, neki malo više na prijevoz, neki više energije. Ako trošite više hrane, a manje kulture i rekreacije, imat ćete dojam da je inflacija dvostruko veća nego što stvarno je jer ne trošite druge robe i usluge kojima cijena nije narasla", objašnjava Vizek.
Ako svaka inflacija nije ista, što onda možemo reći o ovoj hrvatskoj. Vidimo da najviše rastu cijene hrane, pića i energije. Koga takva inflacija najviše pogađa, pitao je Biočina.
"Najviše pogađa najsiromašnije slojeve društva jer se u njihovoj potrošačkoj košarici najviše nalaze hrana, piće i energenti. Zato su zemlje poput baltičkih i Hrvatske pogođenije nego Francuska ili Njemačka", kaže ekonomistica.
Vizek smatra da porezno rasterećenje plaća ne bi pomoglo najsiromašnijima jer je njihov dohodak i tako mali i više nije predmetom oporezivanja poreza.
Za kraj je komentirala nadolazeću godinu u kojoj mijenjamo valutu.
"U smislu ekonomskog rasta godina će biti lošija od ove, ali prema svim projekcijama očekujemo gospodarski rast uz veću stopu inflacije", zaključila je Vizek.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
-
Gužva na plažiPogledajte prizore na egipatskim plažama: "Ovako nešto nikada nisam vidio"
-
pucao po ljudima, ranio više osobaU sumanutom pohodu u Sisku kalašnjikovom ubio ženu, ide na psihijatrijsko liječenje: "Ima veća prava nego žrtve"
-
NevjerojatnoImotski kao Azurna obala: Zašto su cijene smještaja dosegnule 500 eura za noć?
