Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Narodni običaj krštenja mošta na blagdan svetog Martina, 11. studenog, uvijek je poseban izazov za policiju zbog vozača koji pretjerano uživaju u mladom vinu, pa će stoga policija i za ovogodišnje Martinje pojačati svoje snage na cestama.


U MUP-u kažu da temeljem iskustava iz prethodnih godina preko ovoga vikenda očekuju povećan broj vozača koji će konzumirati alkohol, pa će prometna policija pojačati svoj rad i kontrolu vozača.

Vezani članci Zvonimir Troskot - 2 Ako dođu na vlast, Mostovci će u Zagrebu ukinuti službene automobile političarima: ''Ostvarit ćemo značajne uštede'' Andrija Jarak U ponoć istječe rok: Andrija Jarak otkrio koliko lista je dosad predano za izbore u gradu Zagrebu

Na cestama će biti više policijskih kontrolnih punktova nego inače, a u "preventivno-represivne akcije" bit će uključen maksimalan broj policajaca.

Iz MUP-a pozivaju sve ljubitelje mladog vina i guski s mlincima da se suzdrže od vožnje pod utjecajem alkohola jer će time spriječiti neželjene posljedice, kako u prometu tako i po svoje vozačke dozvole. 

Ostale sudionike u prometu pozivaju na pojačan oprez i poštivanje prometnih propisa.

Po podacima PU zagrebačke, najveće policijske uprave u državi, lani je za Martinje uhvaćeno 263 vozača pod utjecajem alkohola, a rekorder je bio 41-godišnjak s 2,83 promila u krvi. Od 24 vozačice koje su bile pod utjecajem alkohola, neslavno prvo mjesto osvojila je 24-godišnjakinja s 1,34 promila.

Martinje se tradicionalno slavi u cijeloj našoj zemlji, a ponajviše u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, gdje na veselicama družine "pajdašov i pajdašica" izvode "spelancije" po strogim "regulama". Za tu prigodu spjevana je i "Martinjska himna" koja počinje riječima "Došel bu došel sveti Martin, on ga bu krstil ja ga bum pil...".

Vrhunac proslave je ceremonijal "krštenja" mošta koji uz litanije i "vinski očenaš" obavlja "biškup Martin". Nakon toga slijedi martinjska večera na kojoj se, uz mlado vino, služi pečena guska s mlincima. 

Martinjske guske nekad su bile redovito kljukane, kako bi bile
tečnije, a u Slavoniji i Baranji kljukane su čak i orasima.

Po legendi, sveti Martin bio je vojnik koji je, naišavši na nekog
promrzlog prosjaka, prepolovio svoj plašt i dao ga prosjaku da se ugrije. Te noći u snu mu se ukazao Isus odjenut u taj komad plašta, nakon čega je Martin napustio vojsku i posvetio se apostolatu.

U 4. stoljeću pokrštavao je po Panoniji, Dalmaciji, Italiji i Galiji, a 372. postao je biskupom Toursa. Prvi je službeno proglašeni svetac koji nije umro mučeničkom smrću.

Kult svetog Martina u srednjem se vijeku proširio iz Francuske u srednju Europu i stigao u Hrvatsku, gdje su mnoge crkve po njemu dobile ime.

Sam lik toga sveca teško se može dovesti u vezu s martinjskim običajima jer je Martin bio asket, koji je čak kao biskup Toursa živio pustinjački u ćeliji na jednoj strmoj stijeni. 

Martinjske svetkovine potječu iz pretkršćanskih vremena i označavaju razdoblje kada se dovršavaju poslovi izvan kuće i počinju pripreme za zimu.

U vinorodnim krajevima tada se praznuje završetak svih
vinogradarskih aktivnosti, a stjecaj je okolnosti što upravo o
Martinju mošt završava s alkoholnim vrenjem i postaje mlado vino.