U MUP-u kažu da temeljem iskustava iz prethodnih godina preko ovoga vikenda očekuju povećan broj vozača koji će konzumirati alkohol, pa će prometna policija pojačati svoj rad i kontrolu vozača.
drama u dalmaciji
Građani prijavili ljude s uznemirujućim maskama koji ulaze u dvorišta: Intervenirala policija, evo o čemu je riječ
POVRAT POREZA
Dobre vijesti za dio građana! Novac će uskoro sjesti na račune, evo tko će dobiti najviše
Države povlače vojnike
Teheran zatvorio zračni prostor. Pentagon priprema opcije za napad na Iran. Oglasio se Trump
Na cestama će biti više policijskih kontrolnih punktova nego inače, a u "preventivno-represivne akcije" bit će uključen maksimalan broj policajaca.
Iz MUP-a pozivaju sve ljubitelje mladog vina i guski s mlincima da se suzdrže od vožnje pod utjecajem alkohola jer će time spriječiti neželjene posljedice, kako u prometu tako i po svoje vozačke dozvole.
Ostale sudionike u prometu pozivaju na pojačan oprez i poštivanje prometnih propisa.
Po podacima PU zagrebačke, najveće policijske uprave u državi, lani je za Martinje uhvaćeno 263 vozača pod utjecajem alkohola, a rekorder je bio 41-godišnjak s 2,83 promila u krvi. Od 24 vozačice koje su bile pod utjecajem alkohola, neslavno prvo mjesto osvojila je 24-godišnjakinja s 1,34 promila.
Martinje se tradicionalno slavi u cijeloj našoj zemlji, a ponajviše u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, gdje na veselicama družine "pajdašov i pajdašica" izvode "spelancije" po strogim "regulama". Za tu prigodu spjevana je i "Martinjska himna" koja počinje riječima "Došel bu došel sveti Martin, on ga bu krstil ja ga bum pil...".
Vrhunac proslave je ceremonijal "krštenja" mošta koji uz litanije i "vinski očenaš" obavlja "biškup Martin". Nakon toga slijedi martinjska večera na kojoj se, uz mlado vino, služi pečena guska s mlincima.
Martinjske guske nekad su bile redovito kljukane, kako bi bile
tečnije, a u Slavoniji i Baranji kljukane su čak i orasima.
Po legendi, sveti Martin bio je vojnik koji je, naišavši na nekog
promrzlog prosjaka, prepolovio svoj plašt i dao ga prosjaku da se ugrije. Te noći u snu mu se ukazao Isus odjenut u taj komad plašta, nakon čega je Martin napustio vojsku i posvetio se apostolatu.
U 4. stoljeću pokrštavao je po Panoniji, Dalmaciji, Italiji i Galiji, a 372. postao je biskupom Toursa. Prvi je službeno proglašeni svetac koji nije umro mučeničkom smrću.
Kult svetog Martina u srednjem se vijeku proširio iz Francuske u srednju Europu i stigao u Hrvatsku, gdje su mnoge crkve po njemu dobile ime.
Sam lik toga sveca teško se može dovesti u vezu s martinjskim običajima jer je Martin bio asket, koji je čak kao biskup Toursa živio pustinjački u ćeliji na jednoj strmoj stijeni.
Martinjske svetkovine potječu iz pretkršćanskih vremena i označavaju razdoblje kada se dovršavaju poslovi izvan kuće i počinju pripreme za zimu.
U vinorodnim krajevima tada se praznuje završetak svih
vinogradarskih aktivnosti, a stjecaj je okolnosti što upravo o
Martinju mošt završava s alkoholnim vrenjem i postaje mlado vino.