Prije odlaska na sastanak s nekim od investitora koji odlučuju o financijskoj budućnosti Hrvatske, mandatar Tihomir Orešković najavio je kako će tražiti vremensku odgodu od donošenja velikih odluka. Ekonomski analitičar Luka Brkić smatra kako će biti važno vidjeti što je mandatar uspio napraviti u Kitzbuhelu.
Pročitajte i ovo
'Razumno je da medije, kao i javnost, zanima u kojem će smjeru novi mandatar voditi Hrvatsku, no valja naglasiti kako još uvijek nije jasno izrečeno koje su to politike koje će se voditi. Smjernice razvoja ekonomske politike nisu izrečene, proračun još nije sastavljen kao ni bitni parametri potrebni za ozbiljnu procjenu učinaka nove vlade. Oni su potpuna nepoznanica', smatra Brkić.
Mandatar se vratio iz Kitzbuhela i predstavio glavne reforme koje planira provesti. Među njima su: povećati efikasnost javnog sektora, povećati konkurentnost, povećati investicije, iskoristiti europske fondove, rješavanje duga i smanjenje deficita, reforma zdravstva i znanost.
Ekonomski analitičar Luka Brkić navodi kako nabrajanje nije dovoljno, već je potrebno javnosti predstaviti konkretne mjere kojima će se ovi ciljevi postići.
'Ovdje se radi o popisu želja. Detektirani su problemi, a sada je potrebno kazati na koji će ih način rješavati. Treba predstaviti operativnu politiku', rekao je Brkić te dodao kako je slušao obraćanje mandatara javnosti no, kako kaže, boji se da 'ništa konkretno nismo čuli'.
'Neke od gorućih problema Hrvatske mandatar nije spomenuo, kao na primjer mirovinski sustav koji je gotovo najveća crna rupa. Potrebno je predstaviti stvarne politike vlade koje će donijeti promjene', smatra Brkić.
Smatra i kako bi bilo iznimno naivno vjerovati nekome na riječ, bez konkretnih dokaza, pa čak i da je ta osoba vrhunski stručnjak za područje financija.
'Mandatar treba dati posebna uvjerenja prije nego investitori donesu neke važne odluke. Ako govorimo o pregovorima s financijskim sektorom, međunarodnim i našim vjerovnicima, treba imati na umu da su to više nego dobro informirani ljudi koji imaju svoje predstavnike i u Hrvatskoj, a njihove institucije raspolažu svim potrebnim informacijama, prate izvješća, analize i daju stručna mišljenja na temelju kojih se potom donose odluke', kaže Brkić.
Sastanak mandatara Oreškovića s oko 80 ključnih svjetskih ulagača nazvao je više 'kurtoaznim' susretom nego susretom koji bi mogao nešto bitno promijeniti.
'Susreti u kojima se pojavljuju nositelji političke vlasti u Hrvatskoj su normalni i dobri, no o konkretnim je potezima prerano govoriti. Ne znamo što je s poreznom reformom, mirovinskom reformom, reformom zdravstva i ostalim reformama. Tek kad one budu provedene možemo znati kakve će biti posljedice i jesu li rezultati uspješni. Za sada je sve to samo medijsko nagađanje. Za ozbiljnije razgovore o toj temi još nije vrijeme', napominje.
O kreditnom rejtingu
Kakav će kreditni rejting Hrvatska dobiti ne želi prejudicirti, no, kaže Brkić, ako se nastave povećavati javni dug i deficit, koji su kjučni parametri u donošenju ocjena, to ne obećava ništa dobro.
'Glavno pitanje je kolika je održivost takvog duga jer njegova visina prelazi maastrichtske kriterije, no ono najvažnije je vidjeti zbog čega se mi toliko zadužujemo. Radi pokretanja gospodarstva ili radi osiguravanja mirovina', kaže Brkić te dodaje kako još uvijek nije poznato što će se događati s ekonomskim rastom u Hrvatskoj kao ni je li ga moguće zadržati.
'Svaka vlada može činiti i čini nešto za zemlju, bilo dobro ili loše, na neki način utječe. Istodobno ni jednu vladu ne treba doživljavati kao svemoguću. Često puta precijenjujemo ovlasti i mogućnosti koje vlada neke zemlje ima. Što vlada može učiniti nije samo pitanje znanja, sposobnosti i kompetencija, već je tu moć koju rijetko vidimo. Moć koja se krije iza velikih fasada, moć koja zapravo utječe na kreiranje politike kako ostalih, tako i politike naše zemlje', smatra Brkić te napominje kako vlada može u vrlo karatkom roku učiniti puno za zemlju, no mogu i 'uprskati stvar'.
S obzirom na dobre ekonomske pokazatelje koje je vlada Zorana Milanovića u više navrata isticala, kao i rast BDP-a, Brkić napominje da bi sve to trebalo pozitivno utjecati na kreditni rejting Hrvatske.
'Već krajem 2016. godine, ovisno o reformskom paketu nove vlade, čekaju nas neke naznake promjene rejtinga, ali ne drastične. Ići ćemo barem za jedan plusić prema gore', kaže Brklić te dodaje kako su ekonomske stope rasta za tri do 4 posto itekako važne za smanjenje duga i daljnji rast i razvoj gospodarstva.
